Prošle se godine pisalo kako su hrvatski građani najdeblji u Europskoj uniji, a liječenje bolesti povezanih s debljinom košta godišnje 1,7 milijarde eura.
U Europi preko 40 % odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu, a oko 20 % debljinu. U Hrvatskoj debljinu ima 20,3 % odraslog stanovništva, 20,14 % muškaraca i 20,60 % žena, od čega u dobi od 45 do 54 godine 27,85 % muškaraca i 32,82 % žena.
Porast pretilosti kod djece i adolescenata
Između 1992. i 2022. godine, stope pretilosti među djecom i adolescentima porasle su četiri puta, dok se kod odraslih stopa pretilosti udvostručila.
Prema istraživanju CroCosi, koje je 2021/2022. provedeno među djecom u dobi od sedam do devet godina, u Hrvatskoj ima 36,1 % pretile djece. Drugim riječima, stopa pretilosti među djevojčicama je 33,7 %, a među dječacima 38,5%.
Kako prenosi 24sata, najveći udio djevojčica s prekomjernom tjelesnom težinom bilježi se u Jadranskoj regiji, 36,3 %, dok kod dječaka prednjače oni u Panonskoj regiji, s 43 %.
– Pretilost djece bitno je pravovremeno prepoznati i početi liječiti kako bi se spriječile komplikacije koja ona sa sobom nosi. Neke od značajnih komplikacija su dijabetes melitus tip 2, arterijska hipertenzija, dislipidemija i apneja u snu. Zbog navedenih komplikacija kod ovih pacijenta postoji povišeni krvi tlak od nastanka kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu – ističe doktorica Ana Kamber.
Nedovoljna tjelesna aktivnost
Djeca danas nemaju dovoljne tjelesne aktivnosti te svoje slobodno vrijeme u većini slučajeva provode pred malim ekranima. Prema istraživanjima, svako treće dijete, provodi više od dva sata slobodnog vremena pred ekranima.
– Rješavanje ovog velikog javnozdravstvenog problema mora polaziti iz obiteljskog okruženja. Stjecanje zdravih prehrambenih navika, smanjenje kalorijskog unosa te redovna tjelesna aktivnost osnovni su koraci u liječenju, ali prevenciji pretilosti – zaključuje doktorica Kamber.
