U Koprivnici je zabilježeno više progona „vještica“, o čemu imamo nekoliko sudskih spisa. U jednom od njih je u ime gradskog poglavarstva gradski fiskus Antuna Večeti 1676. pokrenuo parnicu protiv Ivana Prosenjaka zbog kletve i prizivanja vraga.
Elizabeta Laslov,...
Tijekom 17. stoljeća koprivničko je plemstvo slalo svoje pripadnike na studij, a primjere imamo u obitelji Napuly iz koje su studirali Valent, Blaž i Baltazar. Oni su svoje karijere ostvarili unutar crkve, popevši se prilično visoko u crkvenoj hijerarhiji....
U drugoj polovici 17. stoljeća je većina gospodarskih funkcija bila preseljena u novoformirana predgrađa. Izvan utvrde je preseljeno i središnje groblje, a manja groblja su bila osnovano za nove dijelove naselja.
Uz groblja su bile izgrađene i male kapele od...
O važnosti trgovine i obrta novca u gradu npr. u 17. stoljeću dovoljno govori činjenica da je u tome stoljeću u Koprivnici bilo dovoljno novca da se izgrade tri gradske crkve (Sv. Nikola, Sv. Antuna Padovanskog sa franjevačkim samostanom...
Agrarna kriza na pragu ranog novog vijeka potaknula je intenzivniju sječu šuma koja je za posljedicu imala ne samo vizualnu promjenu pejzaža, nego češće i duže poplave šireg dravskog zaleđa te snažnu eroziju tla. O razmjerima poplava svjedoče kartografski...
Na gospodarski razvoj Podravine u 16. stoljeću snažno su utjecali neprekidni ratovi sa Osmanlijama. Usporedimo li negativan utjecaj turskih ratova na gospodarski razvoj u zapadnim dijelovima Podravine, jednako kao i u drugim dijelovima Europe počinju se u agrarne odnose...
Isusovci su bili crkveni red koji je provodio katoličku obnovu poglavito pučkim misijama u skladu s odredbama Tridentskog sabora. Njihove najstarija misije u hrvatskim zemljama su bile 1609. i 1610. (zagrebačka okolica, Petrinja, uz Muru).
U misijama po krajiškim utvrdama...
U nekadašnjim prigradskim naseljima Jagnjedovcu, Koprivničkim Bregima i Herešinu, nakon njihove obnove u 17. stoljeću nisu postojale kapele ni groblja. Stanovnici su koristili groblje uz kapelu Sv. Emerika na području današnjeg prigradskog naselja Starigrada.
U selu Jagnjedovcu je među brežuljcima...
Koprivnički župnici sa svojim kmetovima nisu imali pismenim putem regulirane odnose sve do 1653. godine. Nakon rasprave koprivničkog župnika sa crkvenim kmetovima dana 31. kolovoza 1653. godine uređena su njihova podavanja. U ime štolarine je 1659. godine koprivnički župnik...
Malo je poznato da su koprivnički župnici imali svoje kmetove. Odnosi između kmetova i koprivničkog župnika nisu bili do kraja regulirani. Ugledni koprivnički građanin Tomo Natulia, jedno vrijeme gradski sudac i krajiški časnik (vojvoda), dana 31. kolovoza 1653. godine...
