hrvoje petric

Nije poznato kada je osnovano selo Bakovčice. Iako je službeni naziv sela Bakovčica, upotrebljavati ću njegov izvorni naziv Bakovčice, kako ga između ostaloga spominju i tadašnji dokumenti te je pod tim nazivom upisano u geografske karte. Zanimljivo je kako...

Brežuljkasti dijelovi južnih i zapadnih dijelova prigradskih naselja i idilični brežuljci Bilogore (nekadašnje: Međurečke gore) i Kalnika učinili su u ovom kraju od starinea popularnim vinogradarstvo, gorice i kleti, ne samo kao poljoprivrednu granu nego i za utjehu starima,...

Na prostoru grada Koprivnice i bliže okolice sadile su se starinske loze (belina, crnina, imbrina, kadarka itd.) na Dubovečkom brijegu, Zvirišču, Močilskom brijegu, Draganovcu, Jagnjedovcu, Starigradu, Hajdučkom brijegu, Bakovčicama i drugdje. O tehnici rada u vinogradima govore neki izvori. U...

Voćarstvu se u koprivničkom kraju posvećivala nedovoljna pozornost, bez obzira što podneblje, konfiguracija i tlo pružaju značajne mogućnosti i za komercijalni uzgoj većeg broja različitog voća. Nešto voćaka obvezatno se gajilo uz ili u okviru vinograda na Bilogori ili...

Malo je poznato da je stari naziv za današnju Bilogoru bio Međurečka gora. Bilogoru je pod tim imenom – «Megiuretska M.» upisao Glavač 1673., a isto je učinio i Canteli 1690. godine. Na drugoj strani Valvasor krajem 17. stoljeća...

Stanovnici Koprivnice često su trpjeli oskudicu pitke vode za ljude, vode za stoku, kao i vode za gašenje požara. Vodu za piće, kuhanje i pranje, kao i vodu za napajanje stoke, dobivali su iz malobrojnih bunara i graba iskopanih...

Na zasjedanju Hrvatsko-slavonskog sabora 1598. bilo je zaključeno da u cijeloj Hrvatskoj i Slavoniji mnogi umiru od kuge jer nema nijednog liječnika. Zbog toga je 1603. na prostor Hrvatsko-slavonskog kraljevstva stigao dr. Daniel Théri de Rosenberger kao «doctor, medicus...

Danas je za Koprivničanke i Koprivničance od izuzetnog značenja kvalitetnije povezivanje njihovog grada sa «hrvatskom metropolom» - Zagrebom. Trenutno su aktualna pitanja brzine izgradnje drugoga kolosijeka. No, prije oko 150 godina bilo je upitno hoće li  željeznička pruga prolaziti...

Prilikom prvih rasprava o željezničkim prugama iz 1842. godine malo je nedostajalo da željeznička pruga zaobiđe Koprivnicu. Iz prijedloga se vidi da je pruga iz Siska trebala ići preko Bjelovara i Sigeca na Dravi pa dalje prema Mađarkoj. Iste...

Tijekom 1537. Osmanlije su zauzeli dio Slavonije s Požegom. Kralj Ferdinand se nakon pada Požege uplašio da će plemstvo jače podržavati njegovog konkurenta za prijestolje. Zbog toga je iste godine iz Koprivnice poslao u rat protiv Osmanlija u Slavoniju...