Među sačuvanim izvorima o strukturi koprivničkog stanovništva ima i takvih koji sadrže manje ili više podataka o dobnom i spolnom sastavu koprivničkog stanovništva. Najobuhvatniji su u popisima 1773-1775. i 1857. godine. U ovom se razdoblju koprivničko stanovništvo pomladilo što...
Koprivničko stanovništvo se sastojalo iz nekoliko društvenih slojeva: kmetova, slobodnih seljaka, građana i plemića. Na području slobodnog kraljevskog grada Koprivnice živjeli su župnikovi kmetovi.
Stanovali su na istočnoj strani tvrđave i naselje im se često spominje kao Popovci, odnosno Mali...
Utvrda Kamengrad je bila smještena na brežuljku u narodu zvanom Zakleti breg (u današnjem prigradskom naselju Starigrad), južno od Koprivnice. Postoje pretpostavke da je tamo bila avarska stražarnica na vojničkoj cesti koja prolazi u blizini, no zbog izostanka bilo...
Prva javna čitaonica u Koprivnici osnovana je 1847., a prestala je s radom prije 1852. godine. Slomom neoapsolutizma dolazi do jačanja društvenog života u Koprivnici i ponovnog osnivanja čitaonice.
Godine 1865. spominje se knjižnica Glavne diečačka i trivijalne dijevojačke učione....
U Koprivnici je zabilježeno više progona „vještica“, o čemu imamo nekoliko sudskih spisa. U jednom od njih je u ime gradskog poglavarstva gradski fiskus Antuna Večeti 1676. pokrenuo parnicu protiv Ivana Prosenjaka zbog kletve i prizivanja vraga.
Elizabeta Laslov,...
Tijekom 17. stoljeća koprivničko je plemstvo slalo svoje pripadnike na studij, a primjere imamo u obitelji Napuly iz koje su studirali Valent, Blaž i Baltazar. Oni su svoje karijere ostvarili unutar crkve, popevši se prilično visoko u crkvenoj hijerarhiji....
U drugoj polovici 17. stoljeća je većina gospodarskih funkcija bila preseljena u novoformirana predgrađa. Izvan utvrde je preseljeno i središnje groblje, a manja groblja su bila osnovano za nove dijelove naselja.
Uz groblja su bile izgrađene i male kapele od...
O važnosti trgovine i obrta novca u gradu npr. u 17. stoljeću dovoljno govori činjenica da je u tome stoljeću u Koprivnici bilo dovoljno novca da se izgrade tri gradske crkve (Sv. Nikola, Sv. Antuna Padovanskog sa franjevačkim samostanom...
Agrarna kriza na pragu ranog novog vijeka potaknula je intenzivniju sječu šuma koja je za posljedicu imala ne samo vizualnu promjenu pejzaža, nego češće i duže poplave šireg dravskog zaleđa te snažnu eroziju tla. O razmjerima poplava svjedoče kartografski...
Na gospodarski razvoj Podravine u 16. stoljeću snažno su utjecali neprekidni ratovi sa Osmanlijama. Usporedimo li negativan utjecaj turskih ratova na gospodarski razvoj u zapadnim dijelovima Podravine, jednako kao i u drugim dijelovima Europe počinju se u agrarne odnose...
