Vlasnik koprivničkog Alpe-Adriatoursa Tihomir Husnjak u siječnju 2021. godine potvrdio nam je očito – cijela branša putničkih agencija bila je u teškome stanju. Razlog je, naravno, pandemija koronavirusa. Je li se i što promijenilo danas, godinu dana kasnije, pitali smo istoga sugovornika.
Ljetni su mjeseci koliko-toliko popravili turističku sliku. No Husnjak ističe kako se oni primarno bave poslovnim turizmom i organizacijom kongresa. Ljeto je, smatra, ponajprije bilo dobro iznajmljivačima i hotelima. Prošla su vremena kupovanja ljetnih aranžmana u agencijama, dodaje, neovisno o koroni.
– Recimo da smo ove jeseni odradili nešto, ali tek 30-40 posto onoga što se inače radilo. U normalna vremena sezona nam je dolazila nakon ljeta, od rujna do studenoga. Situacija nije katastrofalna kao 2020. Nešto je krenulo od lipnja. Radili smo u rujnu i listopadu. Sve je stalo u studenome kada su brojevi opet porasli – veli Husnjak.
Husnjak problem vidi u školskim praznicima zbog kojih nije bilo tzv. hrvatskog tjedna skijanja
Promjene epidemioloških mjera, njihovo zatezanje i otpuštanje, zahtijevaju prilagođavanje – kako tijekom ljetnih, tako i tijekom zimskih mjeseci. A u najhladnijem godišnjem dobu, logično, tražena su zimovanja. Skijališta mijenjaju plaže i postaju tražene destinacije.
– Imamo stalno goste. U zadnji čas radili smo preinake za one koji su trebali ići u Austriju koja je uvela nove mjere. A ona nam je tada bila najjača destinacija. Stoga smo na otvorenju sezone opet imali probleme. Morali smo stornirati dio putovanja, dok su ostali otišli u Italiju ili Sloveniju, u koju će neki ići u veljači – opisuje Husnjak, naglasivši kako je dio skijaša njihova agencija odvela i u Francusku, dok su upiti za Bosnu i Hercegovinu u slučaju njegove agencije ostali na upitima.
Problem sa skijanjem leži, mišljenja je, u zimskim praznicima koji su završili 10. siječnja. Kako je tada počela škola, tako su roditelji bili primorani ostati kod kuće i propustiti tzv. hrvatski tjedan tijekom kojega naši sunarodnjaci pohode skijališta susjednih zemalja.
– Problem sa školskim praznicima jest u tome što je u ovome tjednu nakon nove godine još uvijek visoka sezona. Nama, ali posebice kolegama koji se baš bave skijanjima, više je odgovarao tekući tjedan. Cijene su tada niže, a skijališta dostupnija, s manjim gužvama. Naši su ljudi naviknuti u ovo vrijeme ići na skijanje. Mislim da su tu agencije dosta izgubile, uz svu gungulu koju općenito prolazimo – objasnio je Husnjak.
Podsjeća kako su prijašnjih godina roditelji ponekad ispričali djecu iz škole, povevši ih na skijanje. Smatra kako se na taj potez sada teže odlučuju jer djevojčice i dječaci ionako često izbivaju iz školskih klupa uslijed promjena načina provođenja nastave.
Kakav se smještaj traži?
Razgovarajući s Biljanom Budin, vlasnicom Turističke agencije Koncept putovanja iz Koprivnice, u kolovozu prošle godine saznali smo kako su se promijenile navike putnika. Otvorio se interes za individualnim putovanjima, time i privatnim smještajima, što ne znači da se u grupama destinacije ne posjećuju.
– Uvijek smo imali više gostiju u apartmanskom smještaju, u odnosu na hotelski. Možda se nama, agenciji, u tome smislu nije puno promijenilo. Iako, nisam skroz relevantan o tome govoriti – odgovara Husnjak, složivši se s kolegicom B. Budin kako ljudi generalno biraju izolirane smještajne jedinice, poput spomenutih apartmana.
– Ne mogu suditi da se nama nešto promijenilo. Relevantnije bi bile veće agencije koje se bave baš skijanjem – priznaje.
Velik novac ostao im je u Grčkoj, Velikoj Britaniji i u dvjema aviokompanijama
Financijska situacija agencije Alpe-Adriatoursa bolje je no što je bila u istome periodu prošle godine. Ujedno, to ne znači da je sve divno i krasno. Dapače.
– Još nam je uvijek, od starta korone, velik novac u Grčkoj, Velikoj Britaniji i u dvjema aviokompanijama. Nismo ga dobili natrag, to nas jako koči – priča Husnjak, misleći na to kako su u pretpandemijskim mjesecima uložili u strana tržišta, karte ili hotelski smještaj, a isto sada ne mogu vratiti.
Podsjetimo, agencije su tada proslijedile novac uplaćen od strane korisnika koji su željeli putovati. No isti nije našao put natrag. Što je najgore, Husnjak sumnja da većina ikada i hoće. U takvoj su, pomalo neugodnoj situaciji dio novca vratili kupcima ili ga kompenzirali voucherima.
– Mislili smo da ćemo dio dobiti nazad. Borimo se, ali sve stoji. S dijelom novca se moramo oprostiti, a za dio se nadamo da će se vratiti. Jednog dana… – nada se.
Budućnost je mutna. Teško je reći što će se događati. U konačnici, od 10. siječnja postrožene su mjere diljem Hrvatske.
– Ne znam što bih rekao. Postoji potencijal da godina, u dijelu kongresnog turizma, bude dobra. Pitanje je hoće li dopustiti raditi. Jer, problem je u ograničenju broja ljudi koji mogu biti na nekome mjestu. Ograniče li na 50, onda to nije kongres. Teško je ljudima, i individualcima, ići nekamo ako se trebaš triput testirati. Trošak je, ali i tlaka – misli, prisjetivši se kako će u ožujku biti dvije godine otkako su posljednji put posao odradili bez problema, bez stresa.
Ne vidi da će ijedna nova mjera promijeniti situaciju.
– Vrtimo se u krug, to su kozmetičke mjere. Ljudi se brinu što će se dogoditi ako se zaraze. Pitaju tko će platiti testove, izolaciju… Veliko opterećenje za nas. Osim ako se sve promijeni, ako sve pustimo pa ćemo koronavirus tretirati kao svaku zaraznu bolest – nagađa Husnjak, zaključujući kako prošlo ljeto možda jest bilo dobro, ali izostali su dolasci grupa, kao i predsezona i postsezona.
