Jučer ujutro u Kliniku za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević stigla je vijest koja je potresla cijelu bolnicu.
Liječnica koja je radila s Covid bolesnicima izvršila je samoubojstvo. Prema pričama njezinih kolega velik broj smrti kojima je posljednjih mjeseci svjedočila – više nije mogla podnijeti.
Bila je studentica s prosjekom 5,0. Liječnica koja je uvijek za pacijente našla i snage i vremena. Pedantna do granice nemogućeg. Sve ovo o pokojnoj liječnici, kroz suze, ispričale su nam njezine kolege. Zbog izuzetno delikatne situacije nisu željeli pred kamere.
– Hvala na sućuti, prenijet ću svim kolegama. Mogu reći da je tijekom noći od 29. na 30. preminula naša kolegica koja je bila jedna izvrsna osoba i kao stručnjak i kao čovjek. Netko tko je bio krajnje predan poslu i cijeloj situaciji sa Covidom i prije toga godinama sudjelovala u svim aktivnostima klinike. Davala se potpuno. Svi su djelatnici na neki način žalosni, teško im je, ali se sjećaju nje u najboljem izdanju. Mi ćemo se sjećat nje i bit će u našim srcima – kazala je kroz suze RTL-u ravnateljica Klinike Alemka Markotić.
Liječnica koja je od dana kad je Covid stigao u Hrvatsku bila na prvoj crti u borbi protiv virusa preminula je u stanu.
– Kada radite u nenormalnim uvjetima, kada se radno vrijeme pretvara u kompletan život, odnosno struka preuzima kontrolu nad vašim životom, bilo je za očekivati da će se dogoditi porast tog sindroma sagorijevanja na poslu i da će sve veći i veći broj zdravstvenih djelatnika, uključujući liječnike, pucati na poslu i da taj stres i gomilu tog psihofizičkog napora neće biti u stanju procesuirati na jedan normalan način – kazala je predsjednica Hrvatske udruge bolničkih liječnika Ivana Šmit.
“To je rezultat pritiska”
Vijest o smrti kolegice s Covid odjela nije iznenadila ni ostale njezine kolege. Svi zdravstveni radnici već dugo rade pod velikim teretom.
– Ovo je neminovno rezultat velikog pritiska kojem smo svi izloženi, svi zdravstveni djelatnici, ne samo liječnici, nego i sestre i drugo pomoćno osoblje u ovoj izvanrednoj situaciji – rekao je predsjednik KOHOM-a Primorsko-goranske županije Leonardo Bressan.
No, najteže je onima koji na svojim odjelima svakodnevno svjedoče desecima smrtnih slučajeva.
– Svi smo mi ljudi i svatko od nas ima neke svoje krajnje ljudske, psihološke i fizičke granice. I bojim se da smo se tome približili i da će neki prijeći te granice. Imat ćemo vrlo neugodnih situacija – kaže Bressan.
Liječnici traže psihološku pomoć
Da se to ne bi dogodilo bolnički liječnici apeliraju.
– Ono što bismo apelirali na mjerodavne institucije da ovu situaciju shvate krajnje ozbiljnom i da pokušamo zajednički naći način da se ona riješi – kaže Šmit.
– Očekujemo da bi nam trebala i psihološka i psihijatrijska pripomoć kako bismo se mogli onda, u konačnici, dalje vraćati na svoja radna mjesta stabilni i donositi odluke u najboljem interesu za naše pacijente – dodaje Šmit.
I za sebe same.
Brojevi za psihološku pomoć
U Hrvatskoj postoje službe kojima se u trenutku potrebe možete obratiti i nekoliko brojeva telefona za psihološku pomoć na kojima suicidalne i depresivne osobe mogu dobiti savjete i pomoć:
Centar za krizna stanja i prevenciju suicida: 01/2376470 (od 0 do 24 sata)
Centar za krizna stanja: 01 2376 470
Telefon za psihološku pomoć: 01 48 28 888
Hrabri telefon: 116 111 (linija za djecu) ili 0800 0800 (linija za roditelje) ili 01/4833888 (plavi-telefon@zg.t-com.hr)
Psihološki centar TESA: 01/4828888 (psiho.pomoc@tesa.hr)