Podravinu je zahvatio hladni val koji je noćas u nekim područjima nakratko spustio temperature i do -6 stupnjeva.
Kako smo doznali od višeg stručnog savjetnika za hortikulturu pri Upravi za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, noćas su na udaru mraza bili nasadi šljiva, breskvi i trešanja koji su ovih dana krenuli u cvatnju. Jabuke su srećom ostale sigurne jer njihova vegetacija još nije krenula, dok su marelice stradale već ranije.
– Agroklimatske stanice pokazale su da su se noćas na pojedinim lokacijama temperature spustile između ponoći i jutra do minus 6 stupnjeva. Stradalo je sve ono što je već krenulo u cvatnju i štete će sigurno biti, no u kojem postotku prerano je reći. Problem s oscilacijama temperature sve je izraženiji. Prošle je godine mraz krajem travnja također nanio velike štete. Ovakve promjene u temperaturama više postaju pravilo nego izuzetak, sve se pomaknulo. Krajnje je vrijeme pronaći rješenje i krenuti u borbu jer nastavi li se ovako, nećemo imati nikakvu proizvodnju – rekao je Leon Golub.
Neki se uzgajivači u ovakvim situacijama snalaze zagrijavanjem nasada, odnosno paljenjem vatre u voćnjacima.
Takvo što ipak ne prakticira Mladen Čižmešija, iskusni uzgajivač i vlasnik voćnjaka s 400 stabala šljiva u Kutnjaku o kojem smo već pisali OVDJE. Njegov je voćnjak zbog blizine rijeke Drave izložen još većim vremenskim neprilikama.
– Zasad još ne mogu procijeniti kolika će biti šteta. To će biti jasnije popodne, kad temperature malo popuste, dok ću sa sigurnošću znati tek kroz dva, tri dana – rekao nam je on.
U svom je šljiviku posadio četiri sorte šljiva. Trenutno je u punom cvatu čačanska rodna plava šljiva pa je zasigurno i najviše stradala.
– Lani se smrzlo sve, šteta je bila stopostotna, dok je godina prije bila relativno dobra – kaže Čižmešija koji se protiv vremenskih nepogoda ne bori drugim metodama, nego osiguranjem nasada.
– Moje su površine premalene da bi ulagao u mehanizaciju koja bi mogla pomoći u slučajevima ranog mraza, ali zato svake godine osiguravam usjeve. No, ni to nije idealno rješenje jer naravno da bi bio sretniji da urod bude kakav treba nego da naplaćujem štetu preko osiguravajućeg društva – veli Mladen koji priznaje kako se unatrag 12 godina otkako je krenuo u ovaj posao klima toliko promijenila da pomalo odustaje od svega.
– Razmišljao sam i o promjeni kultura, no još uvijek nisam našao neku koja bi bila otporna i prilagodljiva promjenama koje nam vrijeme nosi. Voćke su zbunjene. Zbog blage zime vegetacija kreće u siječnju, sve se probudi i onda ih ovaj mraz pofuri. Bit će velike štete, posebno ako bude mraza još noć, dvije kako najavljuju – kaže Čižmešija te dodaje da danas, s obzirom na okolnosti, ne bi ni kretao u sadnju voćnjaka.
