Svestrani uzgajivač

Mladen Čižmešija u 10 godina stvorio pravi raj domaćeg voća i povrća: “Od poljoprivrede se može dobro živjeti, ali ne i obogatiti”

Bio sam ugostitelj 25 godina, od toga sam 19 godina imao svoj kafić. Tijekom tog radnog staža, doživio sam da su mi čak tri puta provalili u lokal. I dok se to dogodilo i treći put, odlučio sam zatvoriti ta vrata i krenuti s nečim novim, kaže Mladen Čižmešija.

08:00h
0
Mladen Čižmešija vodi uspješan OPG već 10 godina //Foto: Matija Gudlin

Da se od voćarstva i povrtlarstva da dobro živjeti i biti uspješan u tom poslu, dokaz je Mladen Čižmešija, vlasnik istoimenog OPG-a koji je nastao prije 10 godina.

U Kutnjaku, malom Podravskom mjestu, na obiteljskom imanju ima nasade šljiva, aronija i lješnjaka te plastenike u kojima je posađena rajčica, zelena salata i paprika. Ovim se poslom počeo baviti sasvim slučajno.

– Bio sam ugostitelj 25 godina, od toga sam 19 godina imao svoj kafić. Tijekom tog radnog staža, doživio sam da su mi čak tri puta provalili u lokal. I dok se to dogodilo i treći put, odlučio sam zatvoriti ta vrata i krenuti s nečim novim. Tata je htio posaditi kukuruz na toj zemlji koju imamo, no ja sam mu rekao da zašto ne bi probali s nečim drugim. Pale su mi tad na pamet šljive. I tako je to krenulo – prisjetio se Mladen Čižmešija.

Mladen Čižmešija u plasteniku s rajčicom // Foto: Matija Gudlin

Vrlo brzo nakon početnog dogovora, napravljena je analiza zemlje te je posadio 327 stabala tog voća. Odlučuje proširiti ponudu pa nabavlja nabavlja i sadnice aronije te sadi 200-tinjak sadnica. Danas ima više od tisuću sadnica aronije.

– Ta šala je postala vrlo brzo ozbiljan posao i ponuda se počela širiti. Uz voće, došao je i prvi plastenik za povrće. Imao sam tada dogovorenu prodaju povrća u nekadašnjoj đurđevačkoj zadruzi i već na samom početku sam se bio opekao. Nisam dobio nikad plaćeno za svoj proizvod. No, to me nije pokolebalo da se nastavim baviti s ovim poslom – istaknuo je Čižmešija.

Tijekom godina se proizvodnja povećavala pa se danas može pohvaliti da uzgaja na 1,8 hektara zemlje te se na 900 kvadratnih metara nalaze plastenici, uz vrt koji ih okružuje.

Za plastenike je čak ostvario i bespovratna sredstva iz Fondova EU bespovratna sredstva u iznosu od 15.000 eura.

Također, potrebno je bilo nabaviti i mehanizaciju pa je tako riješeno navodnjavanje svih nasada, izgradnja komore za duboko zamrzavanje te solarne sušare.

Hladnjača u kojoj se skladište bobice aronije i sok // Foto: Matija Gudlin

– Glavni motiv nam je imati raznoliku ponudu sezonskog voća i povrća koje je moguće obrađivati unutar obiteljskog gospodarstva te plasirati prodajom na tržnicama i restoranima. Zapravo, više se baziram na preradu voća. Tako radimo sok od aronije kojeg vrlo rado kupuju. Primjerice, žene ga uzimaju zato što pomaže za podizanje željeza u krvi te za svoju djecu, za podizanje imuniteta. Redovito svoje proizvode prodajem i na koprivničkoj tržnici – rekao je Čižmešija.

Većinu posla obavlja sam. Pomažu i roditelji, koliko mogu s obzirom na godine. Posla ima puno, pogotovo dok je vrijeme berbe. Trenutno je aktualno branje šljiva i aronija.

– Morat ću za branje aronije uzeti i radnike jer je prevelik opseg posla da bi ga obavio sam. Posla ima svaki dan tako da nema dana da nešto ne radim. Bilo da je to košnja ili pljevljenje. No, nije mi teško, čak usprkos ovim vrućinama – kazao je Čižmešija.

Foto: Matija Gudlin

Svoju ponudu nastoji i dalje nadopunjavati pa je nedavno posadio i marone.

– U planu imamo otvoriti i obrt za preradu voća. Znači, ljudi koji imaju voće, a ne znaju što s tim, moći će ga donijeti k nama i napravit ćemo sok po njihovoj želji. Nastojimo uvijek biti u tijeku s vremenom, pratiti tržište i osvježavati našu ponudu. Od ovog posla se može dobro živjeti, no ne i obogatiti – zaključio je Čižmešija.

 

 

čitam...
Loading...