4.2 C
Koprivnica
Ponedjeljak, 23. prosinca 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
Crtice iz povijesti

Trgovina je bila okosnica gospodarstva Koprivnice
T

Ne propustite

O važnosti trgovine i obrta novca u gradu npr. u 17. stoljeću dovoljno govori činjenica da je u tome stoljeću u Koprivnici bilo dovoljno novca da se izgrade tri gradske crkve (Sv. Nikola, Sv. Antuna Padovanskog sa franjevačkim samostanom i u Močilama) te uredi veliki barokni trg (današnji Trg Mladosti, Zrinski trg, Jelačićev trg i Nemčićeva ulica). To su temelji na kojima počiva i moderna Koprivnica.

Osim stranih trgovaca spominju se i domaći, npr. zanimljivo je da gvardijan koprivničkog Franjevačkog samostana Pavao Pribojević 25. ožujka 1610. godine izdaje dopuštenje nekom Petru Kramaru ili Zolaru da može na samostanskoj zemlji uz crkvu u Koprivnici držati svoju kramu-trgovinuu. Također je u Drnju 1677. godine djelovao domaći trgovac “dernianszki kramar Ivan”.

Hrvatski sabor je 1610. godine odlučio ukinuti mitnice odnosno malte, ali se njihov broj tijekom 17. stoljeća povećavao. Nove mitnice su podignute u brojnim mjestima – primjerice 1629. godine u Ivancu, 1651. u Varaždinskim Toplicama, 1655. u Knegincu kod Varaždina, 1660. u Križevcima, 1669. u Cirkveni, 1681. u Velikom Bukovcu itd.

Početkom 1651. godine se koprivnički gradski magistrat obratio kralju Ferdinandu III. s molbom da vladar gradu Koprivnici dozvoli podizanje malte. To je potvrdio Hrvatski sabor na zasjedanju u Varaždinu 1. srpnja 1652. godine uz uvjet da grad mora ubuduće popravljati i u dobrom stanju održavati mostove i cestovne nasipe.

Razlog za dobivanje malte je bio u tome što se Koprivnica nalazila na većoj udaljenosti od drugih gradova, a bila je izložena turskoj opasnosti. Osmanlije su iz Virovitice i Kaniže provaljivali u koprivnički kraj gdje su hvatali ljude i stoku, palili kuće, crkve i mostove, a također namjerno uništavali ceste. Jedna cesta je vodila od Varaždina preko Ludbrega i Koprivnice u Đurđevac, a druga od Zagreba preko Križevaca i Koprivnice u Legrad. Najvjerojatnije je jedan trgovački put od Koprivnice vodio do Drnja i dalje na teritorij Osmanskog Carstva. Pri tome je bio znatan promet kroz Koprivnicu, te se grad nadao da će od pobiranja maltarina imati toliko prihoda, koliki su bili troškovi za uzdravanje cesta i mostova. Po tadašnjem pravu i običajima trebalo je po sajmovima i drugim javnim mjestima u Hrvatskoj oglasiti, da će se od 1651. godine u Koprivnici pobirati maltarina.

Kako bi grad to mogao provesti morao je kraljevu potvrdu od 20. siječnja 1651. godine predočiti Hrvatskom saboru, koji ju je imao pravo prihvatiti ili odbiti. Na saborskom zasjedanju u Varaždinu dana 1. srpnja 1652. godine odlučeno je da se odobrava podizanje malte u Koprivnici, ali uz uvjet da grad mora ubuduće popravljati i u dobrom stanju čuvati mostove i cestovne nasipe.

Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Joker 5

Dobitak na lotu u Križevcima! Evo gdje je uplaćen listić koji će sretniku uljepšati blagdane

Sretnik ili sretnica u Križevcima bogatiji je za dobitak na lotu! Kako javlja Hrvatska lutrija, u petak su osvojena dva...
- Oglasni prostor -

Vezane vijesti

×