Čudo od djeteta

Triatlonac Denis Pleše najbolji je maturant i prvi na listi sedam fakulteta, ali neće ostati u Hrvatskoj

18:30h
0
Najbolji koprivnički triatlonac i maturant // Foto: Matija Gudlin

Kad treniram ispucam se i ispraznim i ne mislim na školu. Kad iskusiš fizičke napore koje predstavlja triatlon imaš sasvim drukčiju perspektivu pa je najmanji problem uzeti knjigu i učiti, kaže Denis.

Mladi Koprivničanac Denis Pleše (18), sportaš koji je zadnjih godina u samom vrhu hrvatskog triatlona pa i šire, ni na što manje ne pristaje ni u obrazovanju. Četvrti razred završio je s prosjekom 5,0 kao i svih ostalih godina, a maturirao je s četiri petice i jednom četvorkom iz hrvatskog te je danas, na dodjeli svjedodžbi saznao da je imao i najbolji rezultat mature u Gimnaziji.

– Upisao sam faks koji mi je bio prvi izbor – farmaciju. Na njoj sam bio prvi na listi kao i na još šest fakulteta – Biotehnologiji, Prehrambenoj tehnologiji, Medicinskoj biokemiji, Nutricionizmu… – i tu je Denis zastao, ne mogavši se sjetiti svih fakulteta na kojima je bio na vrhu lista, te nadodao drugo mjesto na Kemijskom inženjerstvu i treće neizravno upisanih na Molekularnoj biologiji.

Naš perspektivni sugovornik objasnio je kako mu je u postizanju izvrsnosti i u školi i u sportu, te kako bi stigao izvršiti sve obveze, pomogla dobra organiziranost koju iziskuju njegovi treninzi.

Denis Pleše
Denis u triatlonu niže samo uspjehe // Foto: arhiva

– Da bih stigao tri-četiri treninga dnevno odraditi uz školu, morao sam izraditi točan raspored i držati se toga. Teško će mi se dogoditi da nešto ne stignem obaviti, a čak imam i svoje slobodno vrijeme – daje nam svoju čarobnu formulu mladi Denis koji nakon nastave u 14 sati ide na trening, kad se oko pol osam vrati kući slijedi učenje do 22 sata, pa još prije nego krene spavati malo ‘surfa’ po Facebooku.

Denis je jedan od onih sretnika kojemu su dva sata dnevno za učenje dovoljna te nikad nije imao problema sa svladavanjem bilo kojeg gradiva.

– Kad učim, mogu čak i multitaskati, ubacujući i fejs u međuvremenu. Bitno je da se redovno uči kako se ne bi nakupilo gradiva i tad sve funkcionira bez greške – nabija nam komplekse Denis kojemu je najgora ocjena u imeniku četvorka i koji je uz sve uspio ugurati i autoškolu te je vožnje obavljao u ranim jutarnjim satima.

Maturirao s četiri odlična i jednim vrlo dobrim // Foto: Matija Gudlin
Maturirao s četiri odlična i jednim vrlo dobrim // Foto: Matija Gudlin

Zapitali smo se spava li naš sugovornik ikada, ali i po tom pitanju disciplina ne izostaje.

– Obvezno spavam osam sati, jer sam zaključio da mi je sedam i pol premalo – spremno odgovara Denis. Uz sve, on uspijeva u raspored uklopiti i djevojku koja ima razumijevanja za njegove obveze.

– Kod mene sve savršeno funkcionira i opušten sam. Nemam osjećaj da išta propuštam i da nemam društveni život. Čak se zimi zna dogoditi kad umjesto 20 sati treninga tjedno imam oko 14, pa bih imao viška vremena u kojem bih se, bez striktnog rasporeda, izgubio, a tek tad bi došlo do odgađanja obveza koje bih radio zadnji tren – otkrio je Denis prokletstvo da što imaš više vremena, manje toga stigneš.

Majka i prijateljica // Foto: Matija Gudlin
Majka i prijateljica // Foto: Matija Gudlin

– Kad treniram, ispucam se i ispraznim te ne mislim na školu. S druge strane, kad iskusiš fizičke napore koje predstavlja triatlon imaš sasvim drukčiju perspektivu pa je najmanji problem uzeti knjigu i učiti. Tako da je učenje nešto što obavljam usput – inspirativan je Denis, ali ne propušta napomenuti kako su mu u najtežim trenucima majka Sonja i trener Alen Marošević neizmjerna potpora.

– Za maturu sam ipak morao malo zapeti pa sam počeo učiti već u listopadu –  ipak, nije u potpunosti zadovoljan, jer smatra da mu esej iz hrvatskog nije objektivno ocijenjen kako se dogodio 20-postotni nesrazmjer kod različitih ocjenjivača, čime je postigao prosječnih 72 posto.

Denis Pleše na cilju Zagorskog triatlona
Denis ne pristaje na prosječnost // Foto: arhiva

Po pitanju usklađivanja triatlona s fakultetskim obvezama, naš sugovornik stavlja prioritet na faks jer, kako kaže, od triatlona se ne može živjeti kao od nogometa.

– Zasad ću se triatlonom baviti iz gušta, a Ironman će pričekati do tridesetih. Nakon fakulteta definitivno planiram otići van, jer držim da si izvan Hrvatske mogu stvoriti bolje uvjete za život. Nemam namjeru nakon pet godina najtežeg faksa u zemlji do penzije raditi u ljekarni – ambiciozan je, ali i realan ovaj mladić koji kaže da je njegov izbor farmacije kombinacija ljubavi i isplativosti.

– On je dijete koje jednostavno funkcionira drugačije. Ozbiljan je i odgovoran te ima kapacitete da ostvari svaki cilj. Uz sve je dobra i poštena osoba – ispričala nam je ponosna mama Sonja.