Ako ste poželjeli poći u prošlost, i prisjetiti se nekadašnjih običaja koji su resili obilježavanje najradosnijeg blagdana u našem kraju, vrata Bakine hiže i dedekovog dvora u Ludbregu bila su vam, u ovo doba prošle i proteklih godina, otvorena.
Tradicionalni program pod nazivom Božić u Bakinoj hiži koji su priređivale članice udruge Žene iz centra svijeta kako bi posjetitelji osjetili dašak prošlosti, danas je tek radosno sjećanje.
– Naš kraj bogat je kulturnom i povijesnom baštinom, a mi se trudimo da ona ne bude zaboravljena. Priredile smo izložbu na kojoj smo dočarale Kristovo rođenje na slami, izložile ukrase od krep papira, pšenicu, pjevale tradicionalne božićne pjesme. Radost druženja nadopunili su mirisi domaćih kolača. Upravo to i jest smisao Božića: druženje, a ne jurnjava po dućanima – kazala nam je Ana Katana, predsjednica Žena iz centra svijeta koje čuvaju tradiciju i nastoje je otrgnuti od zaborava.
U Bakinoj hiži Božić će se ove godine obilježiti s više tišine i dubine, jer je Isus rođen u samoći s poniznim osjećajima pastira koji traže Istinu.
– Božić dolazi usprkos Covidu koji nam pokušava ukrasti ljepotu čekanja. Mali Isusek u štalici dijeli s nama našu patnju, suze i strah… ali i radost iščekivanja – kaže članica Žena iz centra svijeta Anica Happ.
Unatoč izazovnoj godini, ludbreške Čuvarice baštine stvorile su u Bakinoj hiži pravi mali muzej starina. Održavale su se tamo razne aktivnosti i izložbe.
– U hiži su na jednom zidu naši stari Ludbrežani, onih koje više nema. Tu se mogu pronaći fotografije Mladena Kerstnera, Bože Hlasteca i Marije Winter te starih ludbreških mladenaca. Najstariji predmet je ormar iz 19. stoljeća, autor mu je Varaždinac Vilibald Marti. Može se vidjeti i konoplja stara čak 90 godina, a u podrumu je izložba starih igračaka. U dvorištu su stara kola, kao i radionica starih zanata i prostorija uređena kao starinska kuhinja – priča nam Biserka Kutnjak koja je okitila Bakinu hižu za blagdane.
Prije zabrane okupljanja, postavljena izložba Od bakine kuhinje do prostrtog stola treća je u nizu održanih. Vrijedne čuvarice nastojale su tako oživjeti dio povijesti ludbreškog kraja.
Ciklus izložbi započeo je 2018. godine Pričom iz bakinog ormara, a nastavljen je 2019. Blagom iz bakine škrinje koja je bila vezana za tradiciju ručnog tkanja na prostoru Podravine.
U sklopu izložbe, osim predmeta, predstavljena je i kuhinja kakva je korištena između 1930. i 1960. godine.
– Nekad se kuhalo u kuhinji, koja je obično bila najveća prostorija u kući, u njoj se okupljala cijela obitelj. U velikim metalnim ili zemljanim posudama na štednjaku pripremalo se, uglavnom, jedno jelo, a kruh se ispekao u krušnoj peći. U seoskim obiteljima vještina i način pripreme jela prenosio se usmenom predajom, odnosno podukom unutar obitelji od bake i majke na kćer i unuku ili snahu. U plemićkim i gradskim domaćinstvima bilo je uvriježeno korištenje kuharica, odnosno knjiga ili bilježnica s receptima, često i iz drugih kuharskih sredina – kaže Biserka.
Sačuvati zdravlje, čuvarice baštine znaju da je najvažnije, tako da će brojne ideje, izložbe starina, izrada božićnih ukrasa te događanja koja redovito priređuju, pričekati nagodinu. Ludbreške Žene iz centra svijeta, uvjerene su, da će nas tada, opet iznova, na trenutke vraćati u prošlost.
