Nikad nije prerano početi čitati slikovnice djetetu. Stoga je logopedica đurđevačkog Dječjeg vrtića Maslačak pripremila zanimljiv tekst koji će pomoći mnogim roditeljima u odabiru i čitanju slikovnica djeci.
Djetetu se mogu početi čitati slikovnice još kada se nalazi u majčinoj utrobi, tada ono percipira majčin glas, reagira na njega i stječe određeno jezično iskustvo.
Od rođenja te prvih 6 mjeseci, djetetu se mogu nastaviti čitati slikovnice ili priče koje sadrže tekst kako bi slušalo glasove materinskog jezika. Kako se dijete razvija i napreduje s obzirom na razumijevanje i ekspresiju, od šestog mjeseca pa do druge godine s djetetom se trebaju čitati slikovnice bez teksta ili s vrlo malo teksta, pojmovne slikovnice ili slikovnice koje su pisane u stihovima i rimi.
Kako dijete napreduje i motorički, od šestog mjeseca starosti, može se djetetu pružiti mogućnost istraživanja slikovnice. Dijete u tom razdoblju počinje sjediti, ručice postaju spretnije, hvata i drži predmete, stoga može samostalno istraživati, baratati slikovnicama i na taj način se upoznati s njima. Slikovnice za najmlađe su obično kartonske, platnene, gumene i plastične.
Za najmlađu djecu su također jako poticajne multisenzoričke i manipulativne slikovnice koje mogu imati razne senzoričke umetke (zvečke, komadiće tkanine, plastike, svjetlucave predmete, svirati pjesmu na okretanje stranice, gumbiće kojima se pokreće zvuk ili glazba, prozorčiće koji se otvaraju, predmete kojima se može manipulirati). Takva slikovnica omogućuje djetetu da ju istraži pomoću svih osjetila.
Slikovnice za tu dob često izgledaju poput igračaka, često su izrezane u obliku nekog lika iz slikovnice, imaju velike i jasne ilustracije (bez previše detalja da ne odvlače pozornost). Jezik u slikovnici bi trebao biti jednostavan i jasan, najčešće s jednom riječju ili kratkom rečenicom uz sliku. U najranijoj dobi djeca jako vole ritam i pjesmice pa bi bilo dobro da je uz sliku neki stih ili pjesmica u rimi. Teme slikovnica su najčešće predmeti, igračke i životinje.
Djeca nakon druge godine imaju bolje govorne i jezične sposobnosti, stoga im se mogu čitati slikovnice koje sadrže neku kratku priču o svakodnevnom životu, u kojoj su tematika i likovi djeca, životinje, igračke, emocije.
Djeci između treće i pete godine trebale bi se čitati slikovnice koje imaju jednostavnije zaplete te govore o životinjama, emocijama i svakodnevnim situacijama. Slikovnice za djecu ove dobi ne moraju više biti kartonske, već s normalnim listovima. Slikovnice za tu dob imaju bogatiji tekst i tada on dobiva veće značenje, dakle radnja je malo složenija. Najčešće se tekst nalazi na jednom dijelu stranice, a ilustracija na drugom. Ilustracija tada gubi informativnu funkciju, kao što ju je imala u pojmovnim slikovnicama za mlađu djecu, i dobiva estetsku funkciju, privlači djetetovu pozornost te izaziva različite emocije.
Slikovnice primjerene dobi od pet do sedam godina su one koje su maštovite jer djecu zanima nešto što im nije tako blisko. Zanimaju ih priče o ljudima iz daljih krajeva, priroda, znanstvene teme, zagonetke, šale, bajke i basne. U toj dobi djeci se mogu ponuditi i slovarice koje imaju obrazovni karakter. One su oblikovane tako da je jedan pojam za određeno slovo ilustriran, mogu sadržavati opis tog pojma u stihovima i rimi, a služe za usvajanje slova, jedne od predvještina čitanja i pisanja.
Tekstovi u slikovnicama trebaju biti u skladu s djetetovim mogućnostima razumijevanja i shvaćanja, ne smiju biti znatno iznad ili ispod djetetovih mogućnosti, no ipak trebaju biti malo napredniji od trenutnog stupnja djetetovog razvoja. Složenost teksta u slikovnici treba biti primjerena djetetu jer uvelike utječe na razvoj rječnika, a preko rječnika i na sve druge jezične sastavnice.
Odabir slikovnice za dijete nije lak zadatak roditeljima. Kvalitetan odabir slikovnice, kod djeteta, stvara interes za čitanje te će tako dijete voljeti provoditi vrijeme u aktivnostima zajedničkog čitanja s roditeljima.
Antonija Vranić, mag. logoped
