6.3 C
Koprivnica
Utorak, 23. travnja 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -
svjetski dan pčela

U Hrvatskoj ima pola milijarde pčela više nego lani: Čovjek je pčelama najveći neprijatelj
U

Ne samo da će med biti skuplji, nego ga uskoro neće ni biti, jer se pčelari boje da bi se grozni prizori, poput prošlogodišnjih, mogli ponavljati ako se ne zabrane opasni pesticidi

Ne propustite

Na Svjetski dan pčela, prema službenim podacima, u Hrvatskoj ove godine zuji pola milijarde pčela više nego lani.

Pčele su zaslužne za jednu trećinu ukupne količine hrane koju danas jedemo. Kad nestane pčela, nestat će i ljudi, no kod nas ne nestaju naglo, zasad.

Ne kaže se uzalud – vrijedan poput pčele. Ova životinja radi sve dok ima svjetlosti, a to je recimo tijekom ljeta od 4 sata ujutro do 9 sati navečer. A znate li koliko cvjetova pčele moraju obići da bi se dobio samo jedan kilogram meda? Čak 2 milijuna.

Prošle godine u Hrvatskoj je bilo 8 527 pčelara, dok ih je ove 407, ili 4,77 posto više. To ujedno znači i da je veći broj pčelinjih košnica, lani ih je bilo gotovo 444 tisuća, dok ih je ove više od 460 tisuća što je povećanje od 3, 75 posto. Ako računamo da u jednoj košnici ima oko 50 tisuća pčela, to znači da ukupno zuji 600 milijuna pčela više, saznaje RTL.

– Gledajte čovjek je pčelama, ali i samom sebi najveći neprijatelj. Koriste se razni nedopušteni pesticidi, šprica se voće, usjevi na polju. Pčele to ne mogu podnijeti. S druge strane, mi ne možemo bez pčela tako da sami sebi radimo probleme – rekao je predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije Željko Trupković.

Prošle godine upravo su pesticidi bili razlog za, u Hrvatskoj, nezapamćeni pomor pčela, kada je međimurskim pčelarima uginulo oko 60 milijuna pčela.

– Lani je to bilo strahota, pa s lopatom smo ih skupljali, ali ovo društvo se održalo. Sad bi one jurile ko lude lijevo desno, traže gdje bi na pašu, ali nemaju na kaj, sad zbog mraza nema ni bagrema – kazao je pčelar Antun Tot.

I to je drugi veliki problem. Temperature ispod nule uništile su većinu cvjetova na bagremu, kestenu, voćkama, ali i na svom ostalom bilju.

– Ovako lošu godinu za ispašu ne pamtimo, s ovako nečim se nismo susreli, pa ima već sigurno 12 godina. Sad jedini koji će možda imat nešto meda su oni s mobilnim pčelinjacima, koji ih mogu preseliti negdje gdje ima cvjetova – smatra pčelar Branko Lipić.

Zbog ovakve situacije bit će i manje meda i bit će skuplji.

– Znate, mi smo ionako planirali za 10 kuna povećati cijenu bagrema, bez obzira na to eto to što je ove godine podbacio. Koštat će znači 70 kuna, jedino bi livadski možda mogao ostati na razini od 50 kuna – pojasnio je predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije Željko Trupković.

No, ne samo da će biti skuplji, nego ga uskoro neće ni biti, jer pčelari se boje da bi se grozni prizori poput prošlogodišnjih mogli ponavljati – ako se ne zabrane opasni pesticidi.

Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Evo kako ga napraviti kod kuće

Donosimo recept za sirup od koprive koji je idealan za dobrobit cijelog organizma

Berite mlade listove (vrh koprive i tri do četiri reda ispod vrha) i to negdje u prirodi gdje nema...
- Oglasni prostor -
Vnuk Produkt - PVC stolarija Prelog - Salamander

Vezane vijesti

×