Dodatnih 60 minuta sna kod zimskog računanja vremena neće pomoći svima. Nekima će pomicanje sata donijeti zdravstvene tegobe.
Mnogi će stručnjaci to povezati sa simptomima poput bezvoljnosti, lošeg raspoloženja i gubitkom interesa za rad, kao i pojačanom željom za slatkim namirnicama. Danski stručnjaci su ustanovili da zbog manjka dnevne svjetlosti raste pojavnost depresije u zimskim mjesecima za 11 posto, kao i rizik od moždanog udara.
Manje danjeg svjetla donosi i nedostatak vitamina D u organizmu pa je preporuka prilagoditi jelovnik i jesti više namirnica poput ribe, goveđe jetre, žumanjka, sira i mliječnih proizvoda, kvasca i gljiva.
Kako biste premostili negativnu stranu ove promjene, preporuka stručnjaka je da barem tjedan dana zadržite postojeći ritam postupno se navikavajući na promjenu, piše 24 sata.
Uzrok svemu je u unutarnjem satu organizma, koji određuje jesmo li pospani ili ne, a njime upravlja svjetlost. Na sličan način kao što to jet lag čini, mijenjanje sata ima velik utjecaj na organizam, a to najgore pada ‘noćnim tipovima’ ljudi.
Neka znanstvena istraživanja zvuče poprilično zabrinjavajuće, kao ono koje je pokazalo da se ljudsko tijelo nikad ne privikne na promjenu sata jer je ona umjetna, što rezultira trajnim podizanjem hormona stresa kortizola u krvi.
Krajnji zaključak je da nas gubitak sna čini nesretnima, a svaka ušteda na struji poništava se gubitkom produktivnosti radnika koja je dokazana.