2.3 C
Koprivnica
Petak, 27. siječnja 2023.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

U subotu simbolički povratak Krste Hegedušića u Hlebine
U

Ne propustite

Koprivnička agencija Pastorala u Hlebinama pokreće više manifestacija koje bi u središte postavile komplekse naive iz vremena nastanka i pojavu Grupe Zemlja, kao i izuzetni pedagoški značaj Krste Hegedušića, osobito kroz rad u Majstorskoj radionici.

- Oglas -

Na teme koje, dakako, nisu nove, ovaj puta bi se fokusiralo „interdisciplinarno”: kao na umjetničke, kulturne i turističke izazove, objašnjava povjesničar umjetnosti Marijan Špoljar iz agencije Pastorala.

Jedan od skiciranih programa je i stavljanje u aktivnu funkciju Kuće Hegedušić, roditeljskog doma Hegedušićevih u Hlebinama, gdje su Krsto, Željko i ostala braća često boravila i – što se naive i „Zemlje” tiče – gdje su nastajali neki neposredni poticaji za razvoj tih pokreta, pa i mnogi antologijski radovi.

- Oglas -

U toj kući i u Hlebinama u subotu, 14. svibnja organizirat će se susret različitih generacija nekadašnjih polaznika Majstorske radionice te kritičara koji su pratili njihovo djelovanje.

Na likovnom susretu, s jednom kraćom radionicom na temu crteža i s drugim komplementarnim sadržajima, ali bez velike forme i obaveze, simboličkom povratku Krste u Hlebine, zapravo, sudjelovati će dvadesetak ak. slikara, kritičara, povjesničara umjetnosti i galerista.

Susreti će započeti oko 10 sati i odvijati će se u i oko Kuće Hegedušić, Galerije naivne umjetnosti i Galerije Josip Generalić, a završiti će u predvečernjim satima.

110512-hlebineSve manifestacije ostvaruju se unutar provedbe Programa poticanja, zaštite, obnove i uključivanja u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima „Baština u turizmu” te uz organizacijsku i financijsku pomoć Koprivničko-križevačke županije i općine Hlebine.

Već sljedećeg petka, 20. svibnja u Hlebinama će se događati i manifestacija „Na brazdi”, kao pokušaj obnove nekad velike priredbe „Mladost na podravskoj ravni”.

Također, u subotu, 14. svibnja u Hlebinama se održava i 6. Hlebinsko proljeće, likovna kolonija koju organizira Udruga hlebinskih slikara i kipara, a na kojoj se očekuje 40-ak naivnih slikara i kipara. Kolonija započinje oko 10 sati i traje do 19 sati.

Krsto Hegedušić (Petrinja, 26. studenog 1901. – Zagreb, 7. travnja 1975.), hrvatski slikar.

To što se rodio u Petrinji nije za njega imalo velike važnosti, jer se poslije očeve smrti 1909. godine obitelj vratila u Hlebine od kuda je obitelj Hegedušić bila podrijetlom i od tada počinje njegova prisna veza s Podravinom.

Godine 1920. pohađa Privremenu višu školu za umjetnost i umjetni obrt ( današnju Likovnu Akademiju) u Zagrebu i slika prve arhetipske podravske idile. Specijalka kod Becića i grafički tečaj kod Krizmana obogatili su Hegedušićevo znanje, ali nisu utjecali na njegov slikarski stil.

U Parizu gleda slike Pietera Breughela i sluti svoju figuralnu morfologiju. Ni tada se ne prekida njegova veza s Podravinom. Iz sjećanja na podravska obojena stakla nastala je mala tempera, također na staklu Bilo nas je pet vu kleti. Malo poslije, 1929. , nakon susreta sa slikarima Tabakovićem i Postružnikom i pariškim đakom Leom Junekom, osniva skupinu Zemlja. Slika Harmonikaš iz tog razdoblja ideološki odbacuje umjetnost radi umjetnosti, Poplava je puna kritičkog naboja i razornog djelovanja. Podravski motivi tiskani 1933. kao vizualni korelat književnog ruralnog mita Miroslava Krleže popraćeni su i Krležinim predgovorom.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata u strahu od uhićenja zbog prijašnjih ljevičarskih istupa privaća zaštitu kardinala Stepinca i tijekom 1941. radi mnogobrojne skice za fresku Golgota u Mariji Bistrici. Poslije rata Hegedušić je imenovan redovitim profesorom Akademije likovnih umjetnosti, a 1950. dobiva naslov majstora slikara i postaje voditelj majstorske radionice. Hegedušićevo slikarstvo dokaz je da se umjetnost ne može posve odvojiti od spoznaje, zato u njegovim slikama ima i poruge i suvremenih otuđenja. Mladoženja, vol i pumpa iz 1969, slika je onoga što ostaje, a što je ostalo od grada, što je ostalo od čovjeka u gradu. Od 1971. do 1973. u spomen-domu na Tjentištu radi na velikom ciklusu fresaka. Prizori su puni strave. Čitav taj veliki i radikalni opus Krste Hegedušića ne možemo svrstati u lijepe slike, jer one su pobuna protiv zla.

Izvor: Wikipedia

Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).
Prethodni članak
Sljedeći članak
- Oglasni prostor -
čitam...
- Oglasni prostor -

Najnovije

sufinanciranje

Imate kuću u širem centru grada koju je potrebno srušiti? Grad vam daje 3000 eura, a ako objekt ima manje od 70 kvadrata na...

Ako ste vlasnik kuće ili nekog drugog objekta na području Grada Križevaca te je isti zapušten, u ruševnom stanju,...
- Oglasni prostor -

Vezane vijesti