Razdvajanje korisnih sirovina iz kućnog otpada izuzetno je važno za okoliš. Do 2017. godine ova problematika u Hrvatskoj nije bila do kraja regulirana, stoga je donesena uredba o gospodarenju komunalnim otpadom koja se odnosi na svako hrvatsko kućanstvo.
Hrvatska mora ispuniti cilj smanjenja odlaganja otpada na odlagalištu, smatra doktorica znanosti Sanja Radović, načelnica sektora za održivo gospodarenje komunalnim otpadom pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, a uredba je upravo zato i donijela promjenu u načinu naplate – koliko miješanog komunalnog otpada se baci, toliko će se i platiti, piše Jutarnji list.
– Sve ono što se godinama bacalo na odlagalište moramo zaboraviti – moramo povećati odvajanje i recikliranje otpada te smanjiti odlaganje otpada – napominje.
Građani, kaže, moraju znati što se zbiva s njihovim otpadom i zašto se od njih očekuje da ga odvajaju.
– Ovisi o vrsti otpada – u Hrvatskoj imamo tvrtke koje obrađuju i recikliraju papir, karton, staklo i plastiku. Kod plastike je to malo složenije, jer ovisi o vrsti plastike. Svaka vrsta otpada ima svog obrađivača i komunalne tvrtke moraju njima predati otpad odvojen po vrstama – kaže Radović za HRT.
Svaka lokalna samouprava ima svoj način odvajanja otpada – to mogu biti kante ili veći spremnici
– Kako će koja općina i grad to organizirati, to je njihova stvar. Ono što mora biti odvojeno je papir u jednoj kanti, biootpad u drugoj, miješani otpad u posebnoj, a ostala ambalaža može biti u jednoj – objašnjava Radović i dodaje kako svaka općina i grad moraju angažirati komunalne redare zadužene za kontrolu otpada.
Predsjednica udruge Priroda za sve, Ana Rosandić, kaže kako je korisno znati da se ostaci sirove hrane odvajaju u biootpad, dok se termički obrađena baca u miješani otpad.
Čepovi od ambalaže drugačija su vrsta plastike od litrenih boca i “najbezopasniji” oblik plastike, a mogu se reciklirati za, primjerice, izradu dječjih igračaka. Jednokratne maske trebale bi ići u infektivni otpad, no s obzirom da to građanima nije dostupno na kućnome pragu, mogu se odvojiti u miješani otpad.
Kad se radi o plastičnim vrećicama, Radović kaže kako razlikujemo tanke i vrlo tanke.
– Tanke vrećice za nošenje dobijete u dućanu ili kupite u blagajni, a vrlo tanke su one na povrću i voću koje se trgaju s rolice. Hrvatska već nekoliko godina ima naplatu tankih plastičnih vrećica, radi smanjenja potrošnje. Ono što ove godine donosi novi zakon o gospodarenju otpadom, koji je još uvijek u postupku, je potpuna zabrana laganih plastičnih vrećica – neće se više moći kupiti, kaže i napominje kako je nova mjera donesena jer zadnjih nekoliko godina ciljevi smanjenja otpada nisu postignuti. Umjesto plastičnih vrećica, preporuka je korištenje vlastitih platnenih.
