Povijest rijeke Drave - poveznice među regijama

Uspješnim znanstvenim skupom Koprivnica utvrdila svoje mjesto na karti akademskih središta

19:00h
0
Uspješno završen znanstveni skup o Dravi // Foto: Matija Gudlin

Zaključeno je kako se Koprivnica razvila u potencijalno središte za organizaciju budućih istraživanja povijesti rijeke Drave te da ovaj grad predstavlja pogodno mjesto za povezivanje istraživača.

Iza nas je međunarodni znanstveni skup Povijest rijeke Drave – poveznice među regijama, na kojem su se okupili istraživači iz Austrije, Mađarske, Slovenije i Hrvatske. Svoja su istraživanja predstavila 33 izlagača u okviru 27 izlaganja, a imao je približno isti broj inozemnih i domaćih referenata, od kojih sedam iz Koprivnice.

Od domaćih stručnjaka doajenka hrvatske gospodarske povijesti Mira Kolar-Dimitrijević govorila je o uzrocima i posljedicama mnogostruke suradnje područja uz Dravu, od hrvatsko-ugarske nagodbe do velike svjetske gospodarske krize.

Akademik Dragutin Feletar upozorio je na nekadašnju važnost riječnog prometa na Dravi, na što se tematski nadovezao slovenski geograf Matija Zorn. Također, Zorn je u svom referatu upozorio na činjenicu da se šest posto stanovnika slovenskog donjeg Podravlja u najnovije vrijeme počelo izjašnjavati kao Podravci.

Prorektorica Sveučilišta u Mariboru, pak, u svom je izlaganju objasnila kako sveučilište može postati nositelj razvoja na temelju novih inovativnih otvorenih tehnologija. Među vodećim po kvaliteti predstavljanje je Dénesa Lóczyja i suradnika, projekta obnove prirodnog okoliša dijela rijeke Drave s ciljem da se dovede u stanje prije regulacija. Istog ranga su novi pristupi o istraživanju povijesti poplava Andree Kiss iz Beča; te mnogi drugi koji su iznijeli čitav niz nepoznatih činjenica o toj rijeci.

Odličan odaziv u Koprivnici // Foto: Matija Gudlin
Odličan odaziv u Koprivnici // Foto: Matija Gudlin

Što se tiče terenskog dijela Skupa, održana je stručna ekskurzija koja je započela razgledavanjem industrijske zone Koprivnice, a nastavljena na Dravi kraj Legrada, blizu lokacije ušća Mure. Sudionicima je predstavljeno i nekoliko napuštenih rukavaca Drave u okolici Đelekovca, Botova i Drnja.

Također, ispod botovskog željezničkog mosta održano je izlaganje Marijana Špoljara, Antonija Grgića i Hrvoja Petrića o inicijativi vezanoj uz osnutak Muzeja rijeke Drave.

Na skupu su istaknute još neke inicijative poput one o nužnosti izgradnje podravske brze ceste koju je u svom priopćenju iznio Petar Feletar, argumentirajući potrebu za njom.

Valja izdvojiti i referat o regulaciji rijeke Drave u vrijeme Banovine Hrvatske Ivice Šute, profesora sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, kao i priopćenja najmlađe generacije hrvatskih povjesničara Nikole Cika koji je govorio o Dravi u Đurđevačkoj Podravini te Hrvoja Pavića o poplavama u Osijeku unutar zadnjih 50 godina.

Cijeli skup zaokružila je etnologinja Lidija Bajuk predstavivši istraživanje o Dravi kao zavičajnoj, graničnoj i mitskoj rijeci u kajkavskoj usmenoj književnosti. Iduće se godine očekuje objavljivanje svih tih priopćenja u znanstvenim časopisima.

Skup je pozdravio glavni tajnik Saveza Alpe-Jadran mag. Thomas Pseiner koji je istaknuo kako je rijeka Drava najvažnija poveznica članica Saveza Alpe-Jadran.

Predsjednik organizacijskog odbora Hrvoje Petrić // Foto: Matija Gudlin
Predsjednik organizacijskog odbora Hrvoje Petrić // Foto: Matija Gudlin

Zaključeno je kako se Koprivnica razvila u potencijalno središte za organizaciju budućih istraživanja povijesti rijeke Drave te da ovaj grad predstavlja pogodno mjesto za povezivanje istraživača iz različitih država, što nije slučajno jer u Koprivnici postoji kontinuitet istraživanja povijesti Drave.

Ovogodišnji znanstveni skup nije samo okupio vodeće znanstvenike koji se bave Dravom, nego je dao priliku istraživačima početnicima, kao i aktivistima koji profesionalno ili amaterski pokušavaju dati svoj doprinos poznavanju ove rijeke.

Istaknula se potreba utemeljenja znanstvenih institucija u Koprivnici te je ukazano na značaj Sveučilišta Sjever za budući razvoj Koprivnice i Podravine, kao i na potrebu povezivanja istoga s drugim sveučilištima uz Dravu, poput onih u Mariboru, Osijeku, Klagenfurtu i Pečuhu.

Referenati su većinom bili povjesničari i geografi, geolozi, biolozi, arhitekti, povjesničari umjetnosti te etnolozi, pa je do izražaja došao multidisciplinarni i multiperspektivni pristup. Skup je bio otvoren za javnost te je znanstvenicima iz publike postavljano mnogo pitanja, a iznesena su i neka mišljenja koja su odudarala od stavova pojedinih predavača.

Na kraju su sudionici pod stručnim vodstvom razgledali kulturne i povijesne znamenitosti Koprivnice.

Uspješno realizirani međunarodni znanstveni skup organizirali  su Povijesno društvo Koprivnica te Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju, uz financijsku podršku Koprivničko-križevačke županije i Saveza Alpe-Jadran.

čitam...
Loading...