Nema nikakvog razloga da se ljude plaši novim sojevima korone, misli član znanstvenog savjeta Vlade i molekularni biolog Gordan Lauc koji je u četvrtak gostovao u Direktu RTL-a.
Mogu se otvoriti i kafići i restorani. Hrvatskoj ne prijeti velika opasnost od zloglasnog B117, jer je 40% ljudi već preboljelo koronu, smatra on.
Lauc kaže kako je 40 posto još uvijek procjena te kako to nije fiksna brojka u koju možemo biti sigurni: “Ali postoji nekoliko načina na koje možemo doći do toga broja. Jedan od najjednostavnijih je da pogledate koliko je ljudi preboljelo, znate da je uvijek više stvarno zaraženih nego potvrđenih i na osnovu studija provedenih u drugim zemljama zaključite taj bi broj mogao biti šest, sedam, osam puta veći i onda smo tu negdje oko 40 posto.”
Lauc nastavlja: “Ja osobno sam tražio mjesecima da se napravi studija serološka u Hrvatskoj i kako država nikako nije se kretala u tom smjeru onda smo profesor Primorac i ja rekli idemo mi to sami napraviti. Mi smo pokrenuli veliku serološku studiju, ona nije još gotova, mi nemamo konačne rezultate, ali na temelju prvih 500 analiza koje smo proveli, možemo zaključiti da bi se postotak preboljelih u Hrvatskoj trebao kretati negdje oko tog postotka. Hoće li to na kraju biti 35 ili 45, možda 50 to još uvijek ne znamo.”
Lauc kaže da to još uvijek znači da se većina ljudi još uvijek nije razboljela i nikada nije cilj bio imunitet krda: “Imunitet krda znači da se svi razbolimo, time nismo ništa napravili, ali je tu brojka koja nam omogućava jednu određenu sigurnost da se epidemija više ne može širiti toliko brzo koliko se širila i da mi sada i s puno blažim mjerama možemo mirno dočekati proljeće.”
O novom soju
“B 117 je drugačija od ostalih zato što se nešto brže širiti. Širi se recimo oko 30 posto brže i to recimo može biti rizik za zemlju koja ima malo preboljelih. Recimo Njemačka, Grčka, Finska, zemlje koje imaju mali broj do sada preboljelih one bi doista se mogle suočiti s bržim rastom s tim sojem, nego bez njega. Hrvatska spada u grupu zemalja koja ima dosta preboljelih i taj je rizik puno manji. S druge strane, one prve vijesti da se on širi do 70 posto brže su se pokazale pogrešnim. I u Velikoj Britaniji gdje je taj soj danas dominantan, imamo veliki pad, a u Portugalu, dok je tog soja bilo malo, brojevi su naglo rasli, sad kad tog soja ima više, brojevi padaju. Tako da nije taj soj toliko strašan.”
O mjerama
“Ja od 11. mjeseca govorim da nama trebaju samo tri ključne mjere, a to je zabrana okupljanja velikog borja ljudi, ograničavanje okupljanja manjih brojeva ljudi i edukacija ljudi da svatko od nas bude osobno odgovoran. Ove sve zabrane poslovanja koje trenutno postoje ja mislim da nisu previše učinkovite i da ih nije trebalo niti uvoditi.”
Straši li nas se s novim sojem virusa?
Lauc kaže kako ne razumije zašto se čitavo ovo vrijeme pandemije određeni mediji i određeni krugovi znanstvene zajednice stalno nalaze nekakve nove razloge zašto bismo se trebali bojati:”Covid-19 je stvarna bolest, on je ubio puno ljudi i trebamo biti oprezni, ali ovo nije virus koji će uništiti čovječanstvo. Ovaj virus je došao kao i puno virusa prije njega, ovaj virus će se povući, mi ćemo nastaviti normalno živjeti ja se nadam već od ljeta.”
Pandemijski realizam – tko je kriv za nerazuman pristup pandemiji?
“Kako je do ove situacije došlo da je čitav svijet u jednoj panici koja je vjerojatno veća nego što je stvarno potrebna, jako je teško znati. Znači činjenica je da je došla pandemija koju nitko nije očekivao, osim naravno znanstvenika koji su znali da će doći jednog dana i činjenica je da nije bilo lako u nekom trenutku, ali vidimo pretjerane reakcije velikog broja država, a to je zapravo posljedica našeg demokratskog društvenog uređenja gdje političari misle da moraju učiniti nešto da bi glasači bili zadovoljni, a strah je emocija koje je najjača. Onda kad se glasači boje, političari moraju nešto učiniti i onda ste u spirali koja nema kraja.”
Na proljeće će biti mir?
Lauc kaže kako smo pali na deset posto onoga što je bilo polovinom prosinca. Znači epidemija je u Hrvatskoj sigurno prešla svoj maksimum, prilazi jednom smiraju, moguće je da će ili zbog ovog zahlađenja ili eventualno zbog nekih novih sojeva ili pretjeranog ukidanja mjera da može doći do još nekakvog blagog rasta, ali taj blagi rast možda može biti 20, 30, 50 posto na ovu razinu, što je još uvijek pet puta manje nego što smo imali u prosincu i sigurno s proljećem će biti stvari još bolje i ja se nadam da smo stvarno već na samom kraju ove priče.”