ANALIZA MATIJE HLEBARA

Velika poduzeća u Hrvatskoj slabo prepoznaju rizike koje donose klimatske promjene

Uzorkom istraživanja bilo je obuhvaćeno ukupno 68 velikih trgovačkih društava i financijskih institucija u Hrvatskoj koja su: dionička društva (subjekti od javnog interesa) i na datum bilance 31. prosinca 2019. imala više od 500 zaposlenika.

20:00h
0
Matija Hlebar

Atmosfera se zagrijava. Klima se mijenja. Tijekom ljetnih mjeseci sve se češće suočavamo s ekstremnim temperaturama zraka koje nas onemogućavaju u normalnom životu i radu. Javlja se osjećaj življenja ”u loncu koji se ubrzano zagrijava”.

Unatoč opisanim klimatskim prilikama, rezultati istraživanja provedenog na temu izvještavanja velikih poduzeća u Hrvatskoj o klimatskim promjenama jasno su pokazali da velika poduzeća slabo prepoznaju rizike koje donose klimatske promjene.

Uzorkom istraživanja bilo je obuhvaćeno ukupno 68 velikih trgovačkih društava i financijskih institucija u Hrvatskoj koja su:

– dionička društva (subjekti od javnog interesa) i
– na datum bilance 31. prosinca 2019. imala više od 500 zaposlenika.

Atmosfera se zagrijava i klima se mijenja

 

Rizici klimatskih promjena za poslovanje poduzeća

Rizici klimatskih promjena za poslovanje poduzeća dijele se u dvije glavne skupine.

Izvještavanje velikih poduzeća u Hrvatskoj o rizicima klimatskih promjena za
poslovanje

Prema rezultatima istraživanja, u Hrvatskoj je u 2019. godini bilo svega 13 velikih poduzeća koja izvještavaju o rizicima klimatskih promjena za poslovanje, bilo da je riječ o fizičkim rizicima ili o rizicima tranzicije koje donose klimatske promjene.

Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da niti 20 % velikih poduzeća u Hrvatskoj ne prepoznaje rizike klimatskih promjena za poslovanje niti izvještava o istima.

Detaljnom analizom uzorka od 13 velikih poduzeća u Hrvatskoj koja izvještavaju o rizicima klimatskih promjena za poslovanje, utvrđeno je sljedeće:

– gotovo sva velika poduzeća, odnosno njih 12, izvještavaju o fizičkim rizicima klimatskih
promjena,
– samo četiri velika poduzeća izvještavaju o rizicima tranzicije klimatskih promjena,
– tek tri velika poduzeća istovremeno izvještavaju o fizičkim rizicima i o rizicima tranzicije
klimatskih promjena za poslovanje.

Fizički rizici klimatskih promjena za poslovanje poduzeća

Fizički rizici klimatskih promjena za poslovanje poduzeća mogu se razvrstati u dvije skupine.

Detaljnijim uvidom u izvještavanje 12 velikih poduzeća u Hrvatskoj o fizičkim rizicima klimatskih promjena za poslovanje može se zaključiti da velika poduzeća podjednako prepoznaju akutne fizičke rizike i kronične fizičke rizike za poslovanje. Takav zaključak proizlazi iz činjenice da o akutnim fizičkim rizicima izvještava 10 velikih poduzeća u Hrvatskoj, dok o kroničnim fizičkim rizicima izvještava 9 velikih poduzeća u Hrvatskoj.

Velika poduzeća u Hrvatskoj u svojim izvještajima kao najčešće vrste akutnih fizičkih rizika za poslovanje navode sljedeće:

– ekstremne vremenske pojave (poplave, suše, šumski požari, obilne kiše, toplinski valovi),
– orkanska nevremena,
– prirodne nepogode mraz i tuča, oluje.

S druge strane, najčešće vrste kroničnih fizičkih rizika za poslovanje koje u svojim izvještajima navode velika poduzeća u Hrvatskoj jesu:

– porast prosječne temperature (povećanje globalne temperature, globalno zatopljenje),
– porast temperature mora,
– smanjena dostupnost vode,
– gubitak bioraznolikosti.

Rizici tranzicije klimatskih promjena za poslovanje poduzeća

Rizici tranzicije su rizici za poduzeće koji proizlaze iz prelaska na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene.

Rizici tranzicije klimatskih promjena za poslovanje poduzeća

Najčešće vrste rizika tranzicije klimatskih promjena za poslovanje koje u svojim izvještajima navode velika poduzeća u Hrvatskoj jesu:

– tehnološki,
– tržišni i
– politički (regulatorni) rizici.

Zaključno

Usporedbom izvještavanja velikih poduzeća u Hrvatskoj o fizičkim rizicima i rizicima tranzicije klimatskih promjena za poslovanje, može se zaključiti da u velikim poduzećima u Hrvatskoj postoji značajno viša razina svijesti o fizičkim rizicima nego li o rizicima tranzicije za njihovo poslovanje.

Zabrinjavajuća je činjenica što tako mali broj velikih poduzeća u Hrvatskoj, njih svega četiri ili samo šest % u uzorku istraživanja, izvještava o rizicima tranzicije klimatskih promjena za poslovanje. Naime, prelazak na niskougljično gospodarstvo otporno na klimatske promjene je neminovnost, već je u zamahu i s vremenom će sve više jačati.

Stoga je neophodno da se velika, ali i sva druga poduzeća u Hrvatskoj čim prije informiraju i osvijeste o rizicima koje donose klimatske promjene za njihovo poslovanje. I potom, u najkraćem mogućem roku poduzmu konkretne mjere za prepoznavanje i upravljanje tim rizicima.

Autor: Matija Hlebar, stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko (ESG) izvještavanje