Proljeće je vrijeme gniježđenja ptica po sprudovima. Da bih provjerio kakvo je stanje, u
sklopu projekta Čigra najbolje je spustiti se čamcem po Dravi i obići sve sprudove.
Kad se voda povuče ostaju gole naslage šljunka ili pijeska; gole, ali ne i beživotne.
Odmah počinje naseljavanje živim organizmima: sjemenke biljaka spremno počinju klijati. To su pionirske vrste jer prve naseljavaju takvo djevičansko stanište. Nemaju velike zahtjeve za hranom i tlom pa uspijevaju na šljunku skoro bez ikakvog humusa. Prilagođene su i naperiodičko plavljenje – mogu disati i dobro se ukorijenjuju u šljunak, ne smeta im direktno sunce ni vjetar.
Međutim, samo mali broj sprudova, bilo u obliku otoka ili proširenja obale, doživi takvu
duboku starost. Najčešće će mlade biljke pomesti voda ili će ih pomiješati sa ostalim
sedimentom te preseliti na drugo mjesto. Opet će ostati goli sprud. To odgovara pticama koje se gnijezde upravo na golom ili tek blago zaraslom šljunku. Većina tih ptica ograničena je na otočne sprudove jer su tako izvan dohvata kopnenih grabežljivaca kao što je lisica.
Jedni od najčešćih stanovnika sprudova su čigre. Po buci i u zraku i na zemlji znamo da se
približavamo koloniji čigri. Najčešće su crvenokljune čigre (Sterna hirundo) – vitke bijele
ptice šiljatog kljuna i dugačkih, elegantnih krila.
Upravo je crvenokljuna čigra predmet velikog stručnog projekta. Jedan aspekt je i
monitoring njihovih kolonija.
Pogledajte u novom videu kako to izgleda, ali i kako izgleda Drava iz perspektive čamca te
kako je to veslati kajakom.