Dioničari Podravke na Glavnoj skupštini 20. lipnja odlučit će o otpisu pola milijarde kuna dugova taloženih u zadnjem desetljeću, te pokretanju dokapitalizacije kojom bi Podravka trebala dobiti zamah za novi razvoj. Prema članu Uprave Miroslavu Klepaču, što se otpisa tiče, gotovo 524 milijuna kuna već knjiženog minusa, prikupljanog proteklih godina, bit će knjigovodstveno svedeno na nulu.
– ‘Ovdje se radi o tome da gubitke koji su već iskazani u našim knjigama kao akumulirani gubitci, s negativnim predznakom, znači s minusom, zbrajamo s temeljnim kapitalom i na taj način ga zapravo umanjujemo. Ukupni akumulirani kapital, znači onaj koji smo dobili od naši dioničara, plus ono što smo u međuvremenu kroz profite ili gubitke ostvarili, ostat će nepromijenjen. Dakle, ono što je vrlo važno da javnost razumije, ukupan iznos dioničkog kapitala se ovime zapravo ne mijenja.’
Sve koji misle suprotno Klepač poziva da kupe Podravkine dionice. Iduća važna odluka 20. lipnja bit će o dokapitalizaciji; njome prikupljeni novac iskoristio bi se za akvizicije, kupnje novih tvrtki. Iako je Uprava bacila oko na više njih i raspravlja o nekoliko zanimljivih imena, Klepač kaže da još nema odabranog cilja.
– ‘To mora biti kompanija koja je u suglasju s našom strategijom i mora biti dovoljno dobra prilika da novi koje tamo investiramo nam se u nekakvom razumnom roku vrate natrag. Kada će se to dogoditi još ne znam, jer ni jedna od tih akvizicija koje razmatramo još nije u fazi realizacije.’
Treći potez pred Podravkinim vlasnicima bit će odluka o povećanju temeljnog kapitala Belupa za 50 milijuna kuna.
– ‘U Belupu zapravo radimo istu transakciju koju radimo u Podravki d.d., samo s drugim predznakom. Ovdje se radi o tome da akumulirane profite pribrajamo kapitalu i suštinski se zapravo ništa ne mijenja. Time ostvarujemo pravo na umanjenje poreza na dobit, čime smo zapravo smanjili troškove poslovanja.’
U Belupu će se tako, za razliku od Podravke, smanjiti i mogućnost isplate dividende, veli član Uprave Klepač. Pred skupštinarima su i izmjene Statuta kojima bi država, kao i ostali dioničari, umjesto izravnog imenovanja dva člana Nadzornog odbora mogla postavljati samo jednog.
izvor: radio-drava.hr
