Moguće ste već negdje čuli ili pročitali da je Europski parlament kao vrhovno tijelo Europske unije još tamo 28. studenog 2019. proglasio klimatsku krizu u Europi i svijetu! Ako i niste, ovom prigodom vam želim približiti razloge za tako veliku odluku Europskog parlamenta i zašto nam svima “za vrat puše nesaglediva klimatska i ekološka kriza”.
Temperature na našem planetu su posljednjih godina počele ludovati i to u punom značenju te riječi. Sve brže nestaje i iščezava stotinama tisuća i milijunima godina poznata klimatska stabilnost jedinstvenog Zemljinog eko sustava. I to upravo ona klimatska stabilnost koja je kroz sva dosadašnja razdoblja omogućavala jedinstvenu ravnotežu života na planetu Zemlji, bujanje biljnog i životinjskog svijeta, bogatstvo bioraznolikosti i nevjerojatan napredak čovječanstva kroz stoljeća.
Grafikon 1 Stupanj povećanja lokalnih temperatura u 2019. u odnosu na prosječnu temperaturu od 1951. do 1980.
Izvor: Berkeley Earth, Global Temperature Report for 2019 http://berkeleyearth.org/archive/2019-temperatures/
Na žalost, promjene klime i različite klimatske anomalije danas su postale vidljive golim okom svakom zainteresiranom promatraču i to na svim krajevima našeg plavog planeta. Zastrašujuća je činjenica da znanstvenicima više nije potrebno kroz dulja vremenska razdoblja pratiti, mjeriti i promatrati promjene prosječnih temperatura na Zemlji, kako bi sa sigurnošću mogli tvrditi i znanstvenim argumentima potkrijepiti da klimatske promjene sve više ubrzavaju. Baš naprotiv, klimatske promjene su izraženije i vidljivije u svakoj idućoj godini i u sve kraćim vremenskim razdobljima.
Grafikon 2 Razlike lokalnih temperatura u 2019. u odnosu na povijesni prosjek, s uključenim klimatskim varijabilnostima na svakom mjestu.
U stabilnoj klimi samo bi 2,5 % lokacija na Zemlji moglo imati “Vrlo visoke” ili “Više” temperature u bilo kojoj godini. U 2019. godini čak 52 % lokacija na Zemlji je imalo godišnje prosjeke temperature koji se ocjenjuju kao “Vrlo visoki” u usporedbi s povijesnom klimom, uključujući i velike dijelove tropskog pojasa.
Izvor: Berkeley Earth, Global Temperature Report for 2019 http://berkeleyearth.org/archive/2019-temperatures/
Temeljem prije navedenog, više ne iznenađuje činjenica što posljednjih godina klimatske promjene imaju brojne, manje ili više razorne učinke u različitim dijelovima svijeta pa tako i u Hrvatskoj. Njihovi najpoznatiji pratioci su sve učestaliji i snažniji uragani, iznenadna nevremena i oluje, jake tuče, izrazito pljuskovite oborine, poplave, valovi vrućine i hladnoće, velike suše i požari.
Pored toga, još neke od očitih posljedica klimatskih promjena o kojima govori klimatska znanost i s kojima se danas sve češće susrećemo jesu:
- Porast broja dana s ekstremnim dnevnim temperaturama zraka (tzv. “vrućih dana”)
- Povećanje broja i duljine sušnih razdoblja
- Smanjenje količina oborina, uz promjene njihovog razdoblja i rasporeda tijekom godine
- Blaže i kraće zime, s malo ili u potpunosti bez snijega
- Raniji dolazak proljeća
- Raniji početak vegetacije i cvatnje biljaka
- Kasnije nastupanje jeseni
- Višestruka cvatnja nekih voćaka tijekom godine koja smanjuje njihov sljedeći urod
- Otapanje ledenjaka, planinskih glečera i permafrosta (stalno zaleđenog tla)
- Porast razine, temperature i kiselosti oceana i mora
- Smanjivanje količina vode u jezerima, rijekama i vodotocima općenito
- Zbunjenost životinja, promjene razdoblja i područja njihovih migracija
- Izumiranje brojnih biljnih i životinjskih vrsta
- Nestajanje koraljnih grebena
- Gubitak bioraznolikosti
- Širenje nekih bolesti izvan uobičajenih granica, na potpuno nova područja i nositelje
- Nestašice vode i hrane
- Migracije ljudi, životinjskih i biljnih vrsta
- Promjena ponašanja ljudi i životinja itd.
Zaključno, htjeli mi to priznati ili ne, suočeni smo s klimatskom katastrofom neviđenih razmjera. Ona je već tu, svuda oko nas. Stoga se neizbježno i čim prije moramo zapitati:
Jesmo li spremni otvoriti oči?
Jesmo li spremni s dubokim razumijevanjem promatrati i shvatiti velike klimatske promjene oko sebe?
Jesmo li spremni prestati negirati što se događa s klimom koja je neophodna za život i opstanak svih nas na jedinom nam planetu Zemlji, a napose za život naše djece?
Jednostavno moramo, po uzoru na Europski parlament, neodgodivo donijeti odluku i početi djelovati odmah jer nikada više neće biti najbolje vrijeme postati ratnicima za klimu i očuvanje svega onog do čega nam je stalo!
Naša generacija neizbježno mora preuzeti odgovornost za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama jer smo mi posljednja generacija koja to može učiniti!
Autor: Matija Hlebar, stručnjak za održivi razvoj i nefinancijsko izvještavanje
