POVRATAK U PROŠLOST

Zarazne bolesti su u našem kraju već ostavljale dubok trag, pokušavalo se izolirati cijela sela, a liječili su i brijači

18:00h
0
Foto: Ilustracija // Twenty20

Ljudsku povijest obilježile su neke pandemije, odnosno epidemije, koje su ostavile dubok trag. Bile su to teške zarazne bolesti, protiv kojih nije bilo lijeka i koje su zbog visoke smrtnosti utjerivale strah u kosti na sam njihov spomen. Među najvećim pandemijama bile su velike boginje, španjolska gripa te crna smrt ili crna kuga.

Povjesničar i Koprivničanac Hrvoje Petrić govori nam kako, iako jakih epidemija nije bilo već dugi niz godina na našem području, ipak ih je u prošlosti bilo.

– Bilo je jakih epidemija kuge u Podravini i Prigorju, npr. 1553., 1554., 1599., 1600., 1601., 1629., 1647., 1678., 1681. i tako dalje. Epidemija dizenterije je zabilježena 1830. na području oko Svetog Ivana Žabna – kaže povjesničar Hrvoje Petrić te nam daje odgovore i na druga pitanja.

Foto: Ivan Balija
Hrvoje Petrić // Foto: Ivan Balija

Borba protiv kuge bazirala se na principu ‘što ranije prepoznati bolest te bolesnikovu kuću i selo pokušati izolirati’. Koprivnica je imala hospital, kombinaciju ubožnice i primitivne bolnice.

– Koprivnica je liječnike s medicinskim fakultetom dobila tek u 19. stoljeću, a prvu javnu bolnicu tek 1869. godine, koja je radila u katastrofalnim uvjetima do izgradnje nove bolničke zgrade 1875. godine – objašnjava Petrić.

Samim time postavlja se pitanje jesu li u neka davna vremena stručni ljudi, ako ih je i bilo, pokušavali izliječiti zaražene, povjesničar nam govori kako za žrtve kuge podataka o tome koliko ih je bilo izliječenih, a koliko umrlih, nema.

– Ponekad u dokumentima stoji samo da je ‘umrlo mnogo ljudi’. Za zdravlje ljudi su skrbili ranarnici zvani kirurzi, koji nisu imali završen medicinski studij. Često su se u liječenju znali okušati i brijači. Jedna od prednosti gradova u odnosu na sela je bila u tome što su imali organiziranu kakvu-takvu zdravstvenu skrb, ali je ona bila slaba. Koprivnica je imala ljekarnu zahvaljujući Vojnoj krajini, a Križevci zahvaljujući franjevcima – kaže Hrvoje Petrić.

Opća bolnica Dr. Tomislav Bardek, kako ravnatelj Mato Devčić od samog početka govori, spremna je za moguće zaprimanje osobe zaražene koronavirusom, Vlada i Stožer civilne zaštite na razini države i županija svakodnevno donose određene mjere kako bi se spriječilo širenje koronavirusa, a kako je to bilo nekad i je li bilo karantena na ovom prostoru, pitali smo našeg sugovornika.

– Bilo je, ali tek od početka 18. stoljeća. Hrvatsko-slavonski sabor je u prosincu 1709. godine ‘zbog čuvanja zdravlja u domovini odredio’ da se izgrade karantene u Križevcima, Koprivnici i Varaždinu u suradnji kirurga, gradskih poglavarstava (magistrata) i podžupana. Kako se kuga ne bi prenijela u Hrvatsko-slavonsko kraljevstvo bili su obustavljeni svi sajmovi. Prema Slavoniji je bila određena crta od Koprivnice do Križevaca koja se nije smjela prelaziti. Na Hrvatsko-slavonskom saboru je u ožujku 1712. godine pročitan nalog Karla VI. kojim se u Drnju kod Koprivnice imala urediti karantena u koji su došljaci iz Ugarskoj zbog opasnosti prenošenja kuge morali provesti određeno vrijeme – govori povjesničar Petrić.

S druge strane pojavom pandemije španjolske gripe na našem području zatvorene su škole, ali ne sve u isto vrijeme kako je u današnje vrijeme učinjeno pojavom koronavirusa.

– U Koprivnici je radi španjolske gripe škola bila zatvorena od 7. do 28. listopada 1918., dok je u Drnju škola bila zatvorena od 27. listopada do 18. studenoga 1918. godine – kaže Petrić.

Koliko je bilo žrtava španjolske gripe i kuge?

– Ipak postoji više podataka o umrlima tijekom pandemije španjolske gripe. U Drnju je tijekom školske godine 1918/19. osim španjolske gripe vladala bolest kozica od koje je umro jedan dječak. Od španjolske gripa je umrlo više odraslih ljudi i male djece. Za prvi nalet španjolske gripe nemamo pouzdane podatke. Za drugi nalet bi za koprivnički kotar tek trebalo izračunati točne podatke. U kotaru Ludbreg je registrirano 386, u kotaru Đurđevac 74, a u kotaru Križevci 188 umrlih od španjolske gripe u drugom naletu gripe 1920. godine – zaključuje Hrvoje Petrić te dodaje kako trebamo pozorno slušati struku i shvatiti krajnje ozbiljno sve što se trenutno oko nas događa.

Hoće li ova bolest biti zapamćena po broju smrtnih slučajeva kao što se španjolska gripa pamti po 100 milijuna umrlih ili će ostati upamćena po izmijenjenoj socijalnoj strukturi stanovništva i načinu razmišljanja ljudi tog doba, kao što je crna kuga ostala zapamćena, ili će pak ostati zapamćena po nečemu sasvim “desetom”, to ćemo tek vidjeti.

čitam...