Ovih su dana ljetne vrućine dosizale svoj maksimum. Toplinski val zahvatio je i našu zemlju i potreban je oprez, zbog opasnosti posljedica ove vremenske pojave na naše zdravlje. Toplinski udar nastaje zbog prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu tijela održi u normalnim granicama. To je posljedica zakazivanja mehanizma termoregulacije. Toplinska iscrpljenost je poremećaj, izazvan dužem izlaganju visokoj temperaturi, posebice kod visoke vlažnosti. Tada dolazi do prekomjernog znojenja s posljedičnim gubitkom tekućine i minerala. Uz malo opreza i pridržavanja određenih uputa to se vrlo lako može izbjeći, jer postoje jednostavne, ali vrlo efikasne mjere zaštite od pretjeranih vrućina.
U ovim ljetnim vrućinama posebno ugrožene skupine su mala djeca, ljudi starije dobi – posebice oni iznad 75 godina starosti, kao i svi kronični bolesnici – pogotovo kardijalni i respiratorni (srčani i dišni). Oni se moraju pridržavati uputa i ograničenja svog liječnika, te redovito uzimati propisane lijekove.
Toplinskom udaru izložene su osobe koje rade na otvorenom. Bez obzira što su zdravi, na oprezu moraju biti sve fizički aktivne osobe (fizički radnici i sportaši). Kao što hladimo prostore u kojima boravimo, moramo rashladiti i svoje tijelo. Treba konzumirati namirnice koje su zdrave, izvor su energije i osvježavaju. Tu je na prvom mjestu voda, od povrća krastavci i rajčica, praktički svo voće, a posebice lubenica i limun.
Najvažnije je izbjegavati izlaganje suncu od 10 do 17 sati. Ako se već mora izaći, potrebno je glavu zaštititi prozračnim šeširom, kapom ili maramom bijele boje ili barem svjetlije. Odjeća neka bude lagana, prozračna i svjetlijih boja. Izuzetno je važno osigurati dovoljan unos tekućine, najbolje obična voda ili čaj te u obliku voća, juha i variva. Dnevno treba konzumirati barem 2 do 3 litre tekućine. Potrebno je izbjegavati pretjerano konzumiranje alkohola, pržene, pohane, jako začinjene i posoljene hrane. S druge strane u prehrani mora što više biti zastupljeno voće i povrće.
Ako prostor u kojem boravite nije klimatiziran koristite ventilator i češće provjetravajte. Poželjno je u ljetnim vrućinama češće kontrolirati krvni tlak, a veće fizičke napore svakako izbjegavati. Za starije osobe nužna je stalna tjelesna i mentalna aktivnost, primjerena dobi. Fizičke aktivnosti treba upražnjavati isključivo u jutarnjim i večernjim satima.
Članovi obitelji, prijatelji, susjedi i znanci u vrijeme ljetnih vrućina trebali bi češće posjećivati ili barem telefonski kontaktirati starije osobe. To je najbolja mjera predostrožnosti, da se spriječe ili barem na vrijeme uoče zdravstvene tegobe.
Dobro je znati kako prepoznati toplinsku iscrpljenost. Pojava glavobolje, mučnine, povraćanja, vrtoglavice, suhoće ustiju i kože kao znaka dehidracije, smetenosti i konfuzije, nizak krvni tlak, ubrzani rad srca, plitko i ubrzano disanje, slabost i povećani umor nužno iziskuju odlazak liječniku.
Ako je osoba pri svijesti i ako ne povraća, treba joj odmah dati hladne napitke i rashlađivati je. Ako je izložena suncu, treba je smjestiti u hladovinu, skinuti suvišnu odjeću te rashlađivati hladnom vodom i oblozima po glavi i vratu. Najbolje je osobu polegnuti na leđa na ravnu površinu, a noge podignuti. U slučaju gubitka svijesti obavezno je postaviti u bočni položaj, kontrolirati puls i disanje te pozvati liječnika.
Zaključno, budite oprezni u ovim vrućim ljetnim danima i pridržavajte se navedenih savjeta, jer uvijek je bolje spriječiti nego liječiti.
