Najveći udio nezaposlenih u Koprivničko-križevačkoj županiji su mlade osobe do 29 godina koje čine 34,5 posto u ukupnom broju nezaposlenih, odnosno njih 2084.
Prema podacima križevačkog područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem prosinca 2015. godine na području Koprivničko-križevačke županije evidentirano je 6048 nezaposlenih osoba što je 79 osoba ili 1,3 posto više u odnosu na mjesec studeni, ali i 1210 osoba ili 16,7 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2014. godine.
U odnosu na studeni 2015., u prosincu je u Križevcima evidentiran pad broja nezaposlenih i to za 14 osoba ili 1,2 posto. U Đurđevcu je u istom razdoblju zabilježen porast nezaposlenih i to za 45 osoba ili 2,8 posto. Povećanje broja nezaposlenih bilježi se i u Koprivnici i to za 48 osoba, odnosno 1,5 posto.
Pritom, najveći udio nezaposlenih u Koprivničko-križevačkoj županiji su mlade osobe do 29 godina koje čine 34,5 posto u ukupnom broju nezaposlenih, odnosno njih 2084.
Jedna od njih je i 29-godišnja Koprivničanka Maša Zamljačanec koja je diplomirala prije pet godina na odjelu za povijest umjetnosti te na odjelu za francuski jezik i književnost Filozofskog fakulteta.
– Na različita mjesta, od muzeja i galerija, preko turističkih i predvoditeljskih agencija, sve do trgovina, poslala sam više stotina molbi, a broj odgovora bio je značajno manji – istaknula je.
Prema podacima HZZ-a broj nezaposlenih mladih osoba smanjio se za 2,3 posto ili 49 osoba u odnosu na mjesec studeni 2015. godine te za 19 posto ili 488 osoba u odnosu na prosinac 2014. godine. Ovakvim podacima u prilog idu i mjere aktivne politike zapošljavanja među kojima je i Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.
– Stručno sam dobila u onom prvom valu prije otprilike četiri godine i to u Muzeju grada Koprivnice. Raditi godinu dana puno radno vrijeme za tadašnjih 1600 kuna mjesečno ne zvuči nimalo idilično, ali ova mjera u teoriji nije loša. Međutim, cjelogodišnji rad u ovakvim uvjetima bio bi stimulativniji kad bismo znali da one koji se pokažu sposobnima nakon toga čeka plaćeni posao u ustanovi u kojoj su se osposobljavali – objasnila je M. Zamljačanec.
Dodala je kako je nakon odrađenog stručnog osposobljavanja i stotina poslanih molbi tek prošle godine dobila posao u Zagrebu gdje je radila u produkcijskom timu nezavisne kazališne skupine. Međutim, rad na određeno postavljen je tako da u jednom trenutku i prestane.
– Nakon toga slijedi ponovna nezaposlenost. Nažalost, živimo u vremenu kad su rad na određeno, prekarni rad i duga razdoblja nezaposlenosti naša surova realnost. Neki to nazivaju vremenom zakašnjelog odrastanja, ali ono nije moj vlastiti izbor već kolektivno stanje. Dokle će biti tako? Ne znam. Ali mi je jasno da ne može trajati zauvijek – istaknula je M. Zamljačanec koja je privremenim i povremenim radom u službenoj evidenciji skupila tek nešto više od dvije godine radnog staža.
Nažalost, ona nije jedina koja je novoprijavljena u evidenciji nezaposlenih. Prema dostupnim podacima, u prosincu 2015. godine u evidenciju je prijavljeno novih 729 osoba što je 7,4 posto više nego u studenom te 12,2 posto manje nego u prosincu prethodne godine.
Pritom je izravno iz radnog odnosa prijavljeno čak 506 osoba, iz drugog oblika rada 55, a iz redovitog školovanja 27. Od ukupnog broja novoprijavljenih njih 634 ima prethodno radno iskustvo, a najčešći razlozi zbog kojih su upisani je istek rada na određeno vrijeme te poslovno uvjetovani otkaz zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga.
S druge strane, iz evidencije nezaposlenih tijekom prosinca 2015. godine izašlo je 650 osoba što je 6,2 posto manje nego u studenom te 9,2 posto više u odnosu na prosinac 2014. godine.
Međutim, ovi podaci ne znače nužno da dolazi do trenda zapošljavanja jer je pritom zaposleno 419 osoba, dok je 231 osoba izašla je iz evidencije zbog ostalih razloga i to najviše radi neaktivnosti u traženju zaposlenja, odjave s evidencije, ostvarivanja prava na rodiljnu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku poštedu te umirovljenja.
Kakva budućnost očekuje mlade, ali i sve zaposlene i nezaposlene, tek ostaje za vidjeti.
– Vjerujem da je budućnost uvijek bolja od prošlosti, jer je promišljenija, mudrija i nova. Neka takva budućnost bude naša motivacija – zaključila je M. Zamljačanec koja, iako još uvijek nije imala priliku zaposliti se na neodređeno, uvijek radi, ako nikako drugačije onda volonterski na brojnim kulturnim koprivničkim projektima, jer je, kako kaže, važno povremeno staviti fokus na nešto drugačije od svakodnevnog.
