Godine 1999. Knjižnica i čitaonica Fran Galović Koprivnica pokrenula je program Knjige za bebe. Cilj je skrenuti pozornost roditelja na važnost ranog poticaja razvoja vještina čitanja i pisanja. Riječ je o prvome takvome projektu u Hrvatskoj u sklopu kojega svako novorođenče dobije slikovnicu, dok se roditeljima uručuju edukativni materijali o važnosti čitanja od najranije dobi. Otkako je započeo, više od 16 500 mališana dobilo je svoju slikovnicu.
Uz knjižnicu, na programu sudjeluje Neonatološki odjel Opće bolnice dr. Tomislav Bardek Koprivnica. Paketiće sa slikovnicama i popratnim materijalima pripremaju knjižničari, a sestre i babice u Rodilištu brinu da svaka mama i beba dobiju svoj paketić.
Ove su godine tiskani promotivni materijali projekta u čije se financiranje, uz Grad Koprivnicu u Koprivničko-križevačku županije, uključilo Ministarstvo kulture i medija. Time će informacije o programu Knjige za bebe stizati u svaku općinu, pedijatrijsku ordinaciju i vrtiće diljem županije. Sve narodne knjižnice i bibliobusi će, pak, omogućiti besplatno učlanjivanje do navršene prve godine.
Ilustratorica Sanja Rešček Ramljak darovala je svoje crteže za promotivne materijale. Za grafički dizajn plakata, bookmarkera i deplijana zaslužan je Dejan Halusek.
Ravnatelj koprivničke knjižnice Karlo Galinec kazao je kako konferenciji nisu prisustvovali predstavnici Grada Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije zbog epidemioloških mjera, odnosno veličine prostora.
– Od 2003. godine program je krenuo u punome obujmu, što smo uspjeli zbog sponzorstva Podravke te je svako dijete dobilo slikovnicu. Pet godina kasnije, u paketiće smo dodali još materijala. Posljednjih se godina uključila i Županija, a sada i ministarstvo. Zahvaljujući svima, napravili smo nove materijale. Pokušat ćemo doći do svakoga djeteta u županija pomoću narodnih knjižnica, bibliobusa, općina, vrtića i pedijatrijskih ustanova. Nadam se da će odaziv biti znatno veći – kazao je Galinec.
Voditeljica Dječjeg odjela Danijela Petrić istaknula je ponos projektom koji se provodi 21 godinu zaredom.
– Brojka od 16 500 djece zaista je impozantna. UNICEF-ovo istraživanje pokazalo je kako svako treće dijete nema slikovnicu. Brzo smo krenuli s tim projektom. Zahvaljujemo se svima uključenima. Rezultati se vide i u knjižnici, više od 25 posto članova Dječjeg odjela čine najmanji. Suradnja s bolnicom je odlična, s našim pedijatrima koji djeci govore o važnosti i čitanja. Važno je u obiteljima poticati čitanje, zbog čega mi pokušavamo da svako dijete dobije slikovnicu te se s njima susreću diljem grada. Naša županija prednjači na ovome području. Plakati će biti dostupni na bolnicama, ambulantama i općinama – rekla je, između ostaloga, D. Petrić.
Voditeljica Županijske matične službe za knjižnice Ljiljana Vugrinec govorila je o projektu i drugim programima knjižnice namijenjenih djeci.
– Krenuli smo od kasete iz 1999. godine koju smo dobili od kolega iz Velike Britanije. O ovom projektu čuli smo na festivalu u Sloveniji. Mi, knjižničari, poznati smo kao tvrdoglavi i uporni. Za našu županiju specifično je što knjižničnu uslugu imamo dostupnu u svim gradovima i općinama. Uz Sisačko-moslavačku županiju, to jedino naša ima, zahvaljujući bibliobusima. Smijemo se kada vidimo slike naših malih čitatelja i korisnika na kojim se vidi kako i kod kuće čitaju slikovnice. Nadovezujemo se na nacionalnu kampanju Čitaj mi. Čitanje je važno od rođenja. Pozivamo roditelji da učlane svoju djecu u knjižnice – govorila je Lj. Vugrinec.
U ime medicinske struke govorile su sestra Ksenija Rajković i dr. Zorica Valentić.
– Zaista smo ponosni što smo naše čekaonice ustupili za malenu biblioteku dostupne roditeljima dok s djecom čekaju kod pedijatra. Danas, nažalost, zbog epidemioloških razloga nema čekanja, samo jedan roditelj može biti u čekaonici. Ali, i taj kratak period koristimo za naglašavanje važnosti čitanja i slikovnica. Poremećaji kod djece sve su veći. Na sistematskim pregledima utvrđujemo poremećaje za koje znanstvena zajednica zna – kazala je Z. Valentić, dodavši kako je kanadsko istraživanje pokazalo da napredak tehnologije i mediji kojima su djeca izložena jako vode u zaostatak u razvoju vještina koje su se prije razvijale na temelju slikovnica, pisane i čitane riječi djedova i baka.
– Pokušavamo to vratiti. Roditeljima naglašavamo važnost slikovnice, priče i crteža. Olovka i ruka, kao bitan dio čovjeka, doživljavaju nazadak, s čime imamo velikih problema. Suradnja s knjižnicom stoga nam je vrlo važna. Bitno je da roditelji dolaze i traže stručnu pomoć, da ih imamo kamo uputiti ako pravovremeno prepoznamo problem kod djeteta. U ordinaciji nam je stalno na raspolaganju 30-ak slikovnica. Meni slikovnica nije samo priča, ona je umjetničko djelo – zaključila je Z. Valentić.
S obzirom na to da je važnost čitanja za razvoj poznata, govorila je K. Rajković, sestre neonatologije vrlo su se rado odazvale projektu.
– Po dolasku majke i djeteta, već dva sata iza poroda, uz ostali materijal dijelimo i lijepi paketić sa slikovnicom uz par riječi o važnosti čitanja. Primijetili smo kako mame vrlo rado uzimaju pakete, brzo pogledaju što je unutra pa već i u rodilištu počinju čitati djeci.
Iz majčina kuta govorila je korisnica knjižnice i samoga projekta Koprivničanka Dijana Buzuk. Prije osam godina ona i njezin sin osmogodišnji sin David dobili su paketić u sklopu spomenutog projekta.
– Dobili smo male, kratke i slatke slikovnice. Djeca su ih rado vrtila po prstićima. Dobili smo i kartončić za učlanjenje. Odmah smo ih učlanili. I sama dosta čitam, no u zadnje smo vrijeme najviše na slikovnicama. Krenuli su i lektire. U našoj se kući dosta čita, vole da mama pročita priču za laku noć. Knjiga nam nije strana.
– U vrtiću sam pomalo počeo čitati, a u školi puno. Sada čitam lektiru i o dinosaurima i robotima – kazao je sramežljivi David, na što je mama dodala kako jako voli, recimo, listati razne enciklopedije.
Konferenciji su, također, prisustvovale ravnateljice ostalih narodnih knjižnice s područja Koprivničko-križevačke županije, i to Marijana Janeš Žulj iz Križevaca i Ivanka Ferenčić Martinčić iz Virja.
