1.3 C
Koprivnica
Petak, 22. studenoga 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -
Noć vještica - Večer Svih svetih

FOTO Što je zajedničko bezbožničkom komercijalnom prazniku i meksičkoj katoličkoj tradiciji… a tu je i neizbježna bundeva
F

Ne propustite

Izuzev molitve i crkvenih pjesama te učestalog oglašavanja zvona na crkvi do jutra, cijelonoćno bdijenje svečanost je koja će možda onima koji nisu naviknuli na takvo što, izgledati poput jednog morbidnog piknika.

Halloween, Noć vještica, Svi sveti, Dušni dan, Dan mrtvih, Dia de los Muertos… sve su to proslave, svetkovine, i različiti nazivi blagdana koji se vrte oko istog datuma i međusobno su povezani, koliko god Crkva tvrdila suprotno i pokušavala stigmatizirati Halloween kao poganski, štoviše sotonistički praznik.

Tome pridodajmo iskrivljavanje pri izgovaranju Halloweena, gdje riječ “hallow” (posvećen) u kojoj se “a” začudo ovaj put izgovara upravo tako, većina stanovništva izgovara s “e” pa dobivate “hell” i svi automatski taj događaj povezuju sa slavljenjem pakla i iz njega proizašlih nečistih sila.

Naime, porijeklo riječi kao skraćenica upućuje na Večer svih svetih, a obilježava se uoči blagdana Svih svetih te kao dio kršćanskog trodnevlja koje završava Danom mrtvih ili Dušnim danom na 2. studeni.

Proizlazi li obilježavanje Halloweena iz poganskih vremena i običaja? Moguće, iako se ni svi znanstvenici u tome ne slažu. Sve u svemu, bilo da je on izvorno kršćanski ili preuzet iz davnih keltskih običaja, radi se o prilici kad se prisjeća svih koji su otišli s ovog svijeta – bilo svetih, bilo smrtnika odnosno naših pokojnih.

Rezbarenje je dio kreativnosti koje veseli najmlađe // Foto: ingimage.com
Rezbarenje je dio kreativnosti koja veseli najmlađe // Foto: ingimage.com

Je li Večer Svih svetih poprimila komercijalni koncept i ukorijenila se u sekularne društvene običaje? Jest, ali isto tako je i Valentinovo, Martinje i Vincekovo, Božić, Uskrs i Sv. Nikola, ali bez obzira na komercijalne razmjere, Crkva ih i dalje slavi i ne proglašava heretičkima.

Istina, na tu je večer običaj maskirati se u stravične maske demona i ostalih paklenih spodoba, rezbariti opaka lica na bundevama i raditi slastice u obliku vještičjih prstića, krvavih očiju, grobova, šišmiša i sličnoga. Ipak, Meksikanci koji slove kao izrazito katolička nacija, prigrlili su te običaje potječuće od domorodačkih indijanskih plemena, pa tu večer i ostala dva dana slave upravo kroz slično znakovlje, najčešće u maskama i slasticama koristeći simbol lubanje koju su autohtoni narodi gledali kao simbol života, a ne smrti.

Meksikanci, bilo kao katolici, bilo kao Indijanci, vjeruju u zagrobni život odnosno duhovni svijet te smrt slave kao dio života i prijelaznu stanicu u zagrobni život. Kroz takvo poimanje isprepletenosti života i smrti, smatraju da takvo što zaslužuje proslavu te vjeruju da se duše mrtvih svake godine vraćaju posjetiti svoje živuće kako bi zajedno slavili, jeli i pili upravo kao i za njihova života.

Maske u Meksiku toliko su glamurozne, što je uz ostale običaje doseglo razmjere turističke atrakcije // Foto: tumblr.com
Glamurozne maske i šareno-morbidni običaji u Meksiku postali su turistička atrakcija // Foto: tumblr.com

Tim se povodom na grobove pokojnika nosi njihova omiljena hrana i piće te njihovi osobni predmeti. Posebna vrsta jarko žutih nevena i svijeće pomoći će dušama da pronađu put do svojih najmilijih. Djeca im nose balone i igračke, a postoje i prigodne slastice te se, osim darivanja/konzumacije čokolade i šarenih lubanja koje se u to doba mogu kupiti na tržnicama, peče Pan de muerto.

Slatki kruh za Dan mrtvih s kvascem i puno jaja sličan je našoj uskršnjoj Pinci, ali obogaćen drugim aromama poput anisa, muškatnog oraščića i narančinog cvijeta, a postoje i varijante s  kavom. Radi se o okruglom kruhu ukrašenom komadićima tijesta ili puslicama u obliku suza ili kosti.

Izuzev molitve i crkvenih pjesama te učestalog oglašavanja zvona na crkvi do jutra, cijelonoćno bdijenje svečanost je koja će možda onima koji nisu naviknuli na takvo što, izgledati poput jednog morbidnog piknika.

Kako se različite kulture, običaji i religije isprepliću govori i zanimljiva činjenica da jedno tamošnje indijansko pleme Dan mrtvih obilježava svečanošću lova na patke, nakon čega se u ponoć ta kuhana patka nosi pokojniku na grob; dok je kod nas samo 10 dana kasnije običaj blagovati pečenu racu na blagdan svetog Martina.

Od svih običaja i hrane povodom spomenutih blagdana i proslava, mi ćemo se posvetiti prema meni najdražoj jesenskoj namirnici – bundevi. Tako smo prije ravno osam godina, za mojeg života u Zagrebu, moje coolinaričarke i ja održale nezaboravan vještičji party sa svom spomenutom simbolikom, ali prvenstveno jelima i slasticama od bundeve.

Pumpkin pie // Foto: sanjanirvana, coolinarika
Pumpkin pie // Foto: sanjanirvana, coolinarika

Teško je izdvojiti što se od te zahvalne namirnice, osim što ju rezbarimo, ne može skuhati. Od juhe, u kojoj smo se na našoj fešti zajeli, preko njoka, raviola, pudinga, salata, peciva, punjenog kruha, kiflica pa do cheesecakeova i pita. S vama ću podijeliti recept upravo za zadnju, famoznu američku Pumpkin Pie.

U posudi pomiješajte 250 g oštrog brašna, 1-2 žlice šećera i malo soli pa u sredini napravite rupu. Komadiće 125 g maslaca poslažite po rubovima brašna, a u sredinu dodajte jaje, 1,5 žlicu octa te 50 ml tople vode. Sve izmiješajte tako da dobijete grudice, pa nabrzinu umijesite glatko tijesto, oblikujte kuglu, umotajte u prozirnu foliju i stavite u hladnjak na pola sata.

1/2 kg butternut ili muškatne buće naribajte na ribež pa propirjajte na 50 g maslaca. Začinite 1 žličicom cimeta, na vrh noža muškatnim oraščićem i klinčićem u prahu, dodajte 6 žlica javorova sirupa ili meda i 1 dl mlijeka te poklopljeno pirjajte na laganoj vatri dok bundeva ne omekša. Zatim ju usitnite štapnim mikserom i ohladite.

Tijesto razvaljajte i premjestite u kalup, gdje ćete mu rubove malo podići uz okvir kalupa te ga izbockati vilicom.

Šećerne lubanjice tradicionalna su meksička slastica // Foto: tumblr.com
Šećerne lubanjice tradicionalna su meksička slastica // Foto: tumblr.com

Razdvojite 3 žumanjka od bjelanjaka koje ćete istući u čvrsti snijeg. Izmiksajte 50 g smeđeg šećera (Muscovado), 4 žlice vrhnja za šlag, 40 g škrobnog brašna, žumanjke i pire od bundeve te na kraju lagano umiješajte snijeg od bjelanjaka. Nadjev nalijte na tijesto.

Pitu pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 200 stupnjeva, 35-40 minuta. Uz nju se može poslužiti sladoled, primjerice od oraha.

Moje je mišljenje, koliko god neki blagdan bio komercijaliziran i sekulariziran, dobro je došao ako je to dobar izgovor za zabavu, opuštanje, kreativnost, finu papicu, zbližavanje i romantiku… i naravno, kao razlog da se u hladno doba godine natjeramo pokrenuti i izvući ispod dekice između svoja četiri zida. Jer, ako malo razmislite većina je tih blagdana u hladno doba godine… vjerojatno s razlogom.

U svakom slučaju, spomenuti tulum predivna je uspomena za nas babe, a i tim smo klincima priuštile doživljaj koji će pamtiti cijeli život.

Isto tako, dok god velečasni blagoslivlja gorice na blagdane koje karakterizira pijančevanje i šovinizam (na martinjskim i vincekovskim goričkim feštama ženama je pristup zabranjen, jer donose nesreću!!!); nemaju kaj pričati protiv vještičjeg sijela 😛 !

Tradicionalna američka pita od bundeve // Foto: sanjanirvana, coolinarika
Tradicionalna američka pita od bundeve // Foto: sanjanirvana, coolinarika
Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Lijepa gesta

Općina daje božićnice svojim učenicima, prijave do 29. studenoga

Općina Peteranec u povodu božićnih blagdana svim će učenicima koji polaze srednju školu s područja općine Peteranec isplatiti božićnicu...
- Oglasni prostor -

Vezane vijesti

×