Kada ste zadnji put ugasili televiziju, pojeli zajednički obrok i razgovarali sa svojom djecom? Prošlu nedjelju, tijekom neke posebne prigode ili za vrijeme blagdana? U ovim brzim vremenima većina nas jede “u hodu”, konzumirajući tako hranu visoke kalorijske vrijednosti, koja ne samo da je nezdravija, već je i skuplja od kućnog obroka. Znanstveni dokazi upućuju na to da upravo takav način prehrane može dovesti do problema, kako pretilosti tako i pothranjenosti, ali i narušiti skladne obiteljske odnose.
Nezdrave prehrambene navike ostavljaju prvenstveno posljedice na našoj djeci. Znanstvenici sa Sveučilišta Rutgers, New Jersey, objedinili su spoznaje dosadašnjih 68 znanstvenih istraživanja te utvrdili kako djeca iz onih obitelji u kojima se posvećuje pažnja obiteljskim obrocima unose više zdravih namirnica, poput voća, povrća, vlakana i hrane bogate mineralima i vitaminima. Upravo ta djeca imaju i niži indeks tjelesne mase, BMI (kg/m2), iako se ne može utvrditi izravna veza između učestalih obiteljskih obroka i vrijednosti indeksa tjelesne mase.
Zajednički obrok prava je prilika za povezivanje obitelji, planiranje zajedničkih aktivnosti, iznošenje informacija iz svakodnevnog života svakog pojedinog člana. Opće je uvjerenje kako tinejdžeri ne žele blizinu svojih roditelja te kako su “prezaposleni” za zajedničke obroke. Možda će vas iznenaditi podaci kako od 1055 ispitanih američkih tinejdžera u dobi između 12 i 17 godina čak 75% njih smatra da su zajednički obiteljski obroci važni, ali samo 60% jede s drugim članovima svoje obitelji barem pet puta tjedno.
Tinejdžeri koji jedu za obiteljskim stolom osjećaju podršku svoje obitelji te su rjeđe izloženi depresiji. Naime, obiteljski obroci pružaju osjećaj pripadnosti zajednici i oslikavaju obitelj kao sigurno utočište. Izvješće američkog Nacionalnog centra za ovisnosti o drogama (CASA) pokazuje kako je dvaput vjerojatnije da će tinejdžeri koji imaju povremene obiteljske večere – manje od tri tjedno – koristiti duhan i alkohol te konzumirati drogu, za razliku od svojih vršnjaka koji prisustvuju obiteljskim obrocima minimalno tri puta tjedno. Takva djeca veći dio vremena provode bez roditeljskog nadzora te su sklonija povezivanju s lošim društvom.
Tijekom zajedničkih obroka djeca usvajaju odgovarajuće manire ponašanja, razvijaju jezične vještine, dokazano postižu bolji uspjeh u školi te imaju 12% manju vjerojatnost da budu pretila u odnosu na svoje vršnjake.
Pozivam stoga sve roditelje da pokušaju pronaći vremena u svom natrpanom dnevnom rasporedu kako bi donijeli ispravnu odluku za svoju obitelj te učinili obiteljske obroke svojim prioritetom, jer je očito kako će tako njihova djeca biti zdravija, sretnija i uspješnija, a oni samim time zadovoljniji.
Izvor: Biologija.com.hr