Lakat je je anatomski najkompliciraniji zglob s iznimnom pokretljivosti u više smjerova.
To je razlog, da lakatni zglob nakon ozljede, često ne uspostavlja punu funkciju, tako da nažalost zaostane blaža ili jača kontraktura zgloba. Zglob čine tri duge kosti: nadlakatna (humerus), palčana (radius) i lakatna (ulna). S prijelomom su često udružena i oštećenja mekih tkiva – tetive, ligamenti, zglobna ovojnica i hrskavica, što dodatno otežava liječenje i rehabilitaciju, a ishod liječenja čini neizvjesnim.
Do prijeloma dolazi zbog ozljede, pada ili udarca u lakat. Simptomi koji upućuju na prijelom lakta su: oštra bol u području lakta, otok, ograničenost pokreta i podljevi. Pri sumnji na prijelom neke od kostiju u lakatnom zglobu uvijek je prva pomoć imobilizacija, koja se čini pod kutom od 90 stupnjeva. Nakon radiološkog pregleda (rentgenska snimka) potvrđuje se ili isključuje sumnja na prijelom. U slučaju prijeloma dvije su mogućnosti liječenja: l. Konzervativno (imobilizacija gipsom) i 2. operativno, o čemu odlučuje kirurg-traumatolog.
Kod prijeloma glavice palčane kosti liječenje je najčešće konzervativno. Važno je da imobilizacija gipsom ne traje predugo, ali dostatno do zaraštanja prijeloma, jer može kompromitirati ishod rehabilitacije. Operativno liječenje ovisno je o vrsti prijeloma te tipu i veličini pomaka koštanih ulomaka. Pri prijelomu s pomakom gornjeg dijela lakatne kosti te donjeg dijela nadlaktične kosti liječenje je isključivo operativno. Najčešće se vijcima fiksiraju koštani ulomci u optimalnom položaju. Kad je ulomke nemoguće operacijski kvalitetno fiksirati operater (kirurg ili ortoped) će ih ukloniti, što se iskustveno pokazalo boljim rješenjem.
Po skidanju gipsa obvezna je medicinska gimnastika ili kako se popularno kaže – „razgibavanje“. Provode se pasivne i aktivne potpomognute vježbe uz pomoć fizioterapeuta. Prethodi im masaža ledom (ili oblozi), a cilj im je vratiti puni opseg pokreta ozlijeđenom zglobu koji je po skidanju imobilizacije u kontrakturi. Razlog tome je skraćenje mekih tkiva u području zgloba (tetive, ligamenti, zglobna čahura). Ovisno o kliničkom nalazu i subjektivnim tegobama propisuju se i neke od fizikalnih procedura: magnet, ultrazvuk, laser, elektroterapija, itd.
Nažalost unutarzglobni prijelomi lakta vrlo su delikatni, jer je kod njih visok rizik nastanka dodatnih komplikacija unatoč korektnog izvršenog operativnog zahvata. Srećom, danas postoji i mogućnost naknadne artroskopske operacijske intervencije.Još jednom naglašavamo, da je u postupku rehabilitacije najvažnija medicinska gimnastika.
Što se prevencije ozljeda lakta u sportu tiče, ona je samo djelomično moguća i to korištenjem zaštitne sportske opreme – spužvastih ili tvrdih štitnika te izbjegavanja, za ozljedu rizičnih situacija i preopterećenja. Što se tiče nastavka sportskih aktivnosti, nakon prijeloma u lakatnom zglobu, ovisno je o sportu kojim se bavi. Za rukomet, košarku, odbojku i tenis, u slučaju da se radi o dominantnoj ruci, ako se ne vrati pun opseg pokreta ograničenja mogu biti znatna. Dugoročno, kod dijela pacijenata, nakon prijeloma može zaostati trajna ograničenost pokreta, a mogu nastupiti i degenerativne promjene hrskavice (artroza),
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 048 625 033
E-mail : drazen.sacer1@kc.t-com.hr