U prošlom smo napisu istakli veliku učestalost tegoba s venama u populaciji – čak oko dvadeset posto i posebno smo istaknuli proširene vene. Što se prevencije tiče, nužno je izbjegavati predugo nepomično stajanje i stoga je potrebno povremeno učiniti pokoji korak. Izrazito je nepovoljno i duže sjedenje, osobito prekriženih nogu. Kad je to moguće, noge je dobro držati u povišenom položaju. Ako to okolnosti dozvoljavaju djelotvorno je povremeno koristiti hladan tuš za potkoljenice i stopala. Treba izbjegavati pretjerano izlaganje suncu, a važno je održavati optimalnu tjelesnu težinu te u slučaju spuštenih stopala nositi ortopedske uloške. Obuća nikako ne smije biti tijesna, a ženama se ne preporuča peta više od pet centimetara.
Što se bolesti vena tiče, podsjećamo da su najčešće zahvaćene vene nogu i stopala, zbog toga što stajanje i sjedenje pojačavaju pritisak u venama donjeg dijela tijela. Stoga posebno mjesto u konzervativnom liječenju bolesti vena ima fizička aktivnost, jer se mišićnim kontrakcijama smanjuje venski tlak, a time i napredovanje bolesti. Dakle, što češće treba angažirati muskulaturu donjih ekstremiteta.
U većini slučajeva pribjegava se neinvazivnom – neoperativnom liječenju koje ublažava tegobe, a može u određenoj mjeri spriječiti ili usporiti dalje napredovanje bolesti. Različite kreme, emulzije i gelovi biljnog podrijetla (primjerice Venotrex), koji pojačavaju tonus i nepropusnost stijenke vena, primjenjuju se lokalno nježnim utrljavanjem u kožu. Još uvijek se najčešće koriste heparinski preparati.
Središnje mjesto u liječenju proširenih vena imaju elastični zavoji ili elastične čarape (vidjeti sliku) različitog stupnja kompresije, koji dijelom nadomještaju nefunkcionalne venske zaliske i simuliraju mišićnu kontrakciju.
Ako tegobe s venama predstavljaju veći subjektivni i/ili estetski problem pribjegava se invazivnom (operativnom) načinu liječenja. Odabir optimalne invazivne metode ovisan je o nalazu color doplera i o njemu odlučuje kirurg. Još se uvijek održao klasičan operativni način liječenja, pri kojem se podvezuje utok površinske vene u duboku i to u području prepone ili zakoljene jame, a potom se uvodi sonda kojom se oboljela vena izvlači van iz tijela. Nakon toga odstranjuju se površinske vene. Zahvat se provodi u anesteziji, a oporavak uslijedi nakon 3-4 tjedna. Nažalost, nakon nekoliko godina poslije operacije mogući su recidivi.
Sklerozacija vena je postupak pri kojem se u venu injicira kemijsko sredstvo, koje oštećuje njenu stijenku i time započne proces začepljenja vene.
Pri laserskom liječenju, slikovito rečeno, stijenke vene sljepljuju se “prženjem”. Naime, laserska svjetlost svojom energijom razvija unutar vene temeperaturu do 120 Celzijevih stupnjeva što dovodi do sljepljivanja stijenki vene.
Trenutno je najpopularnije ultrazvučno navođeno liječenje vena UGS metoda – Ultrasound Guided Sclerotherapy (vidjeti sliku) koje se i u nas provodi. Radi se o injiciranju specijalne pjene pod kontrolom ultrazvuka u točno određeno mjesto. Postupak dovodi do sljubljivanja zidova vene i njenog postupnog nestajanja kroz nekoliko mjeseci.
Dobro izveden zahvat je gotovo bezbolan i traje 20-30 minuta. Potom se stavljaju elastični zavoji koji se nose nekoliko dana. Metoda je navodno uspješna u 90 posto sliučajeva. Za razliku od klasičnog zahvata, navodno je minimalna mogućnost recidiva, ne javljaju se moguće komplikacije i neposredno nakon zahvata bolesnik se vraća svakodnevnim životnim aktivnostima.
Krajnji cilj svih navedenih operativnih (invazivnih) metoda je trajno isključiti bolesne vene iz površinskog venskog sustava i na taj način eliminirati tegobe, ali i spriječiti moguće opasne komplikacije: ulcus cruris (venski vrijed), tromboflebitis, duboku vensku trombozu i tromboemboliju.
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 048 625 033
E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr