Čimpanze će radije pričekati dulje od dvije minute kako bi pojele više grožđa, u odnosu na crne lemure koji će radije pojesti manje grožđa nego da čekaju 15 sekundi dulje na veću porciju. U radu objavljenom u časopisu Proceedings of the Royal Society B znanstvenici pokušavaju otkriti evolucijske razloge zašto neke vrste primata dulje čekaju za veću nagradu, dok će neke puno češće odmah prihvatiti ono što se nudi.
”Prirodna selekcija je oblikovala različite razine strpljenja za suočavanje s problemima koje životinje susreću u divljini”, objašnjava Jeffrey R. Stevens, komparativni psiholog i vodeći autor ovog istraživanja te nastavlja: ”Ti problemi su specifični za pojedinu vrstu, stoga su i razine strpljenja specifične za pojedine vrste životinja.”
Čimpanze su najstrpljivije
Istraživanje je provedeno na 13 različitih vrsta primata, od velikih gorila do malenih marmozeta te jeuspoređivana razina samokontrole između navedenih vrsta. Utvrđeno je kako veće vrste s većom tjelesnom masom, većim mozgom, duljim životnim vijekom te većim životnim prostorom imaju tendenciju duljeg čekanja da bi dobili veću nagradu.
Primjerice, čimpanze koje obično teže oko 40 kilograma, žive gotovo 60 godina te njihov životni prostor obuhvaća oko 50 km2 nagradu čekaju oko dvije minute, što je najdulje od svih proučavanih vrsta primata. S druge strane, pinč tamarini koji teže oko 0,5 kilograma te žive oko 23 godine, čekaju osam sekundi prije nego se odluče za manju nagradu koja je odmah dostupna.
Rezultati su bazirani na eksperimentu gdje je svaka životinja mogla birati između pladnja s manjom količinom grožđa koje su mogli odmah pojesti i pladnja s većom količinom grožđa koje su mogli pojesti nakon čekanja. Znanstvenici su period čekanja postepeno povećavali sve dok životinje nisu došle do točke u kojoj bi im postalo svejedno, odnosno kada bi odmah pojeli manju količinu grožđa, bez da bi čekali veću nagradu.
Odgovor se krije u metabolizmu
Stevens vjeruje kako bi metaboličke stope mogle biti faktor koji povezuje strpljenje s tjelesnom masom i povezanim tjelesnim karakteristikama. Naime, manje životinje imaju puno brže stope metabolizma – trebaju unositi hranu u svoj organizam i to određenom brzinom. Što je veća brzina kojom životinje moraju unositi hranu, manje će čekati za veću nagradu.
izvor: biologija.com.hr (e! Science News)