“Plivanje je čudesna igra vode i tijela”
Suvremeni način življenja donosi sve manje kretanja i sve se više vremena provodi u sjedećem ili ležećem položaju. Svakodnevnom tjelesnom aktivnosti postiže se poboljšanje fizičkog i psihičkog stanja, prevenira niz kroničnih bolesti i povećava kvaliteta života. Dolaskom zime još više vremena provodimo u zatvorenom prostoru, uglavnom sjedeći za računalom ili ispred televizora.
Opći učinci plivanja, ili općenitije, svih tjelesnih aktivnosti u vodi su između ostalih i poboljšanje cirkulacije, povećanje opsega pokreta zglobova i snaženje mišića. Obzirom da smo povlašteni zbog gradskih bazena Cerine, iskoristimo tu mogućnost za kupanje i plivanje, koje je iznimno važno za naše zdravlje. Podsjetiti ćemo na tri fizikalna svojstva vode kojima se pripisuju povoljni učinci boravka u vodi: 1. Hidrostatski tlak 2. Sila uzgona 3. Visok specifični toplinski kapacitet i sposobnost prijenosa toplinske energije.
U najširem značenju riječi, kupanje predstavlja ukupnost radnji koje se izvode u vodi, dok se plivanje definira kao kretanje živog bića kroz vodu, a uključuje održavanje na površini vode i kretanje u željenom smjeru. Plivanje predstavlja općenito jednu od najomiljenijih rekreativnih aktivnosti, a trebalo bi ga upražnjavati ne samo ljeti nego tijekom cijele godine. Postoje četiri glavne tehnike plivanja: prsno, leđno, leptir i slobodni stil. Rekreativci se time ne trebaju opterećivati, iako je dobro savladati ispravnu tehniku plivanja i disanja kad plivamo.
Plivanje je uz hodanje i vožnju bicikla najbolji oblik aerobnih vježbi. Prednost mu je u tome da dopušta aktivnost i osobama s invaliditetom. Ne opterećuje zglobove pa se njime mogu baviti i stariji ljudi. Vježbe u bazenu izvrsno održavaju dobru pokretljivost, mišićnu snagu i kondiciju i djeluju opuštajuće – pomažu pri oslobađanju od briga i stresa. Plivanje je dobar vid aktivnosti pri kojoj osjetno smanjujemo tjelesnu težinu, jer samo jedan sat plivanja slobodnim stilom može sagorjeti 500 do 700 kalorija. Osim toga kalorije se pritom dodatno troše, jer se tijekom boravka u vodi tijelo nalazi na nižoj temperaturi nego inače, pa je potrebno trošiti dodatnu energiju za stvaranje topline.
Prilikom plivanja u pokretu je cijelo tijelo, a učinak je naročito povoljan za ruke i noge. Već nakon tridesetak minuta provedenih u bazenu osjećati će te se opušteno. Ako ponekad pretjerate, vremenski ili u intenzitetu plivanja, dakle kad osjetite umor, ne morate izlaziti iz bazena, već je dovoljno okrenuti se na leđa i odmarati se. Ugodnije je plivati u toplijem nego hladnijem bazenu, jer toplija voda potiče bolju prokrvljenost mišića i sprječava neugodne grčeve. Ako se ipak ponekad pojave grčevi, izađite iz vode i opustite se.
Optimalna temperatura u rekreacijskim bazenima je oko 26 do 28 Celzijevih stupnjeva. U vrlo toplim bazenima nije se uputno zadržavati neprekinuto duže od jednog sata. Nije dobro plivati punog želuca, stoga vodite računa da od Vašeg zadnjeg obroka prođu barem dva sata. Prije samog ulaska u bazen morate se obavezno istuširati u predprostoru. Nakon plivanja, po izlasku iz bazena opet je dobro istuširati se. Zbog higijenskih razloga voda u bazenu se klorira, a temperatura i kakvoća vode redovito se kontroliraju. O učestalosti odlazaka na bazen odlučite sami, a možete ići praktički svakodnevno. Što se tiče doba dana, preporučaju se jutarnji i prijepodnevni sati, jer je tada najučinkovitije, ali može i u bilo koje drugo vrijeme, točnije kad Vam to obveze to dopuštaju.
I na kraju, još jednom podsjećamo da odlazak na bazen i plivanje treba izbjegavati kod teških srčanožilnih bolesnika, nereguliranog visokog krvnog tlaka, epilepsije (padavice), infekcija mokraćnih puteva, kod nekih kožnih bolesti te nemogućnosti zadržavanja mokraće. Uvijek kada na tom planu postoji dilema, posavjetujte se sa svojim liječnikom.
Piše: Dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel.: 048 625 033
E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr