Zašto je potrebno uključiti načelo rodne perspektive u sve politike i razvojne strategije?
CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje u suradnji s Udrugom K-zona, Radijem Kaj i Udrugom žena HERA u Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko – križevačkoj županiji provodi projekt Europske mogućnosti za ruralne žene uz financijsku podršku Europske unije u okviru programa IPA INFO 2012. Cilj projekta je informirati žene iz ruralnih područja o mogućnostima koje donosi članstvo u Europskoj uniji te osvijestiti njihov doprinos EU.
Rodna ravnopravnost i dvostruki pristup Europske unije ravnopravnosti spolova su integralni i obvezujući dio planiranja, programiranja, provedbe, praćenja i evaluacije svih politika EU-a, te su uključeni u zakonodavstvo vezano uz ruralni razvoj i financijske instrumente u sektoru poljoprivrede i ribarstva. Kohezijska politika, glavno sredstvo ulaganja Europske unije u ostvarivanje ciljeva strategije Europa 2020, uključuje strukturirani pristup koji naglašava opće uvjete za postizanje rodne ravnopravnost u strukturama i procesima, kao i unutar tematskih područja.
Žene koje žive u ruralnim područjima često su u višestruko lošijem položaju zbog ekonomske ovisnosti, slabe prometne povezanosti i nedostatka obrazovnih šansi kao i prilika za zapošljavanje, zbog toga je u procesu planiranja budućeg razvoja od velike važnosti uključivanje rodne perspektive odnosno interesa i potreba žena u razvojne planove i strateške dokumente, koji predstavljaju osnovu za povlačenje sredstava iz Europskih fondova. Rodna osviještenost ruralnog sektora je ključna strategija Europske unije ne samo za potrebe promicanja jednakosti muškaraca i žena nego i za ekonomski razvoj i održivost ruralnog područja.
U svrhu promicanja rodno osviještenih lokalnih politika te razmjene dobrih praksi u kreiranju lokalnih razvojnih strategija te unaprjeđenju statusa žena i ženskog poduzetništva u ruralnim područjima u suradnji s Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Krapinsko-zagorske županije, Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Koprivničko-križevačke županije i Gradom Samoborom organizirani su okrugli stolovi u Pregradi, Koprivnici i Samoboru.
ZAKLJUČCI:
Prepoznajući specifičnosti života žena u ruralnim sredinama, a kako bi osigurali ravnopravno sudjelovanje žena i muškaraca u razvoju zajednica i jednaku korist od razvoja, regionalna i lokalna uprava treba:
– Povećati udio žena u svim tijelima odlučivanja na lokalnom nivou (mjesni odbori, općinska i gradska vijeća) te ojačati ulogu mjesne samouprave kako bi potrebe i interesi seoskih žena bili adekvatno zastupljeni prilikom donošenja odluka u procesu poboljšanja standarda života na ruralnim područjima. –
– Unaprijediti sudjelovanje žena u svim aktivnostima lokalne zajednice, poticati i podržati djelovanje žena kroz različite oblike udruživanja i djelovanja.
– Kreirati lokalne i regionalne programe koji će poticati žensko poduzetništvo, te osigurati potporu malim obrtima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u vlasništvu žena ( kućna radinost, seoski turizam, tradicijski obrti) u svrhu poboljšanja ekonomskog položaja žena u ruralnim područjima.
– Uključiti načelo rodne ravnopravnosti u sve politike i područja aktivnosti, posebice u regionalne i lokalne razvojne strategije. Prilikom osmišljavanja i provođenja projekata koji će biti financirani iz fondova EU, uzeti u obzir potrebe i interese žena u ruralnim sredinama, što uključuje i:
– prikupljanje podataka o ženama u ruralnim područjima u području obrazovanja, zapošljavanja i samozapošljavanja, zdravstvene zaštite, očuvanja kulturne baštine i gospodarskog razvoja koji su osnova za planiranje mjera i aktivnosti;
– poticanje razvoja socijalnih usluga i servisa u ruralnim područjima koje će doprinijeti povećanju dostupnosti i kvalitete usluga;
– pristup odgovarajućim ustanovama zdravstvene zaštite, uključujući informacije, savjetovanje i usluge o planiranju obitelji;
– otvaranje mogućnosti za cjeloživotno obrazovanje i osposobljavanje žena na selu;
– unaprjeđivanje javne prometne povezanosti s većim urbanim centrima što bi povećalo mogućnost zaposlenja, dodatnog obrazovanja, dostupnost zdravstvenih usluga sl.;
– poboljšanje općih životnih uvjeta za žene u ruralnim područjima i jačanje osnovnih društvenih funkcija i procesa na selu u cilju sprečavanja iseljavanja iz sela, te očuvanja ogromnog kulturnog bogatstva sela.