Kada umjesto originalnog (izvornog), liječnik propiše generički (zamjenski) lijek, dio pacijenata misli da se radi o nedopustivoj štednji na račun i štetu njih samih. Potpuno pogrešno razmišljanje, jer generički lijek ima isti aktivni sastojak, indikacije za primjenu, istu dozu i način primjene, kvalitetu, neškodljivost i učinkovitost kao i izvorni lijek.
Razlike mogu biti samo u sastavu pomoćnih tvari, nazivu, boji i izgledu lijeka, što nema nikakav utjecaj na liječenje. Problem nastaje u situaciji kad je već stvorena navika uzimanja originalnog lijeka, a potom uslijedi zamjena generičkim lijekom. To kod pacijenta može dovesti do neopravdanog nepovjerenja spram „novog“ lijeka.
U proizvodnji lijekova, nužna su brojna i zahtjevna prethodna ispitivanja koja iziskuju velika ulaganja i duži vremenski period s neizvjesnim završetkom. Stoga je razvoj novog lijeka privilegij samo najjačih farmaceutskih tvrtki. Generički lijek prolazi u svom razvoju jednako striktne provjere kao i originalan lijek, prije nego što proizvođač dobije licencu i dozvolu za stavljanje u promet.
Lijek mora zadovoljiti najstrože zakonske propise, a standardi za procjenu kvalitete originalnog i generičkog lijeka su isti. Na tržište se generički lijek stavlja pod zaštićenim imenom različitim od originala, ali ima dokazanu istovjetnost s originalom, ili stručnije rečeno bioekvivalentnost.
Osnovna razlika je u tome da proizvođač generičkog lijeka ne mora za potrebe registracije lijeka ponavljati skupa pretklinička i klinička ispitivanja, koja je prethodno proveo proizvođač originalnog lijeka. Time je postupak registracije generičkog lijeka značajno kraći, ali i osjetno jeftiniji, a time i sama cijena lijeka.
U današnje vrijeme kada su troškovi zdravstvene zaštite sve veći, treba težiti jeftinijem i racionalnijem liječenju, a uštede na tome su doista značajne i mogu se preusmjeriti u druge vidove zdravstvene zaštite. Dakle, kod propisivanja generičkih lijekova, riječ je o štednji, ali ne na račun i štetu pacijenta. Procjenjuje se da danas oko 75% ukupne potrošnje lijekova u svijetu čine generički lijekovi.
Zaključno, još jednom ističemo da je zamjenski lijek proizvod drugog proizvođača, drugog zaštićenog imena i drugačijeg izgleda, ali što je najvažnije – iste djelatne tvari i istog terapijskog učinka kao i izvorni lijek.
Piše: dr. Dražen Sačer, fizijatar
Tel. 048 625 033
ORDINACIJA ZA FIZIKALNU MEDICINU, REHABILITACIJU I REUMATSKE BOLESTI