Vitold Košir, strastveni sokolar iz Zagreba, ovih je dana sa svojim pticom Špelom, vrste Harrisov jastreb, bio često viđen gost i u Koprivnici. Grad Koprivnica u suradnji s Komunalcem angažirao je iskusnog sokolara Vitolda u preventivnom djelovanju na gniježđenje vrana, o čemu smo izvjestili.
Sokolarstvo je Vitoldu, inače vrsnom kiparu i članu Simfonijskog orkestra HRT-a, hobi skoro četiri desteljeća. Sve je krenulo, kaže on, još u vrijeme nekadašnje države kad je bilo zabranjeno sokolarenje.
– Volim ptice, a dodatnu draž za sokolorastvo mi je dala činjenica da je u vrijeme moje mladosti bilo zabranjeno. Mene je samo zanimalo da dobijem pticu, odem u šumu i vidim mogu li i koliko napredovati. Ta strast je ostala u meni do danas. I dalje me zanima koliko se sa svakom od tih ptica može postići – priča nam Vitold Košir.
Osim Špele, s kojom je bio u Koprivnici, Vitold ima još devet ptica s kojima radi. No, Špela mu je najdraža i s njom se „druži” već deset godina. Da bi ptica bila „poslušna” potrebno je, kaže Vitold, minimalno četiri tjedna stalnog rada s njom, ali „dresura” nikada ne prestaje i stalno ima mjesta da se još poboljša sinergija između sokolara i ptice s kojom radi.
Ptice grabljivice su, naglašava Vitold, još uvijek divlje životinje, bez obzira što se danas rađaju i kupuju od uzgajivača.
– Životinje se da izdresirati, ali dobro sokolarstvo počiva na povjerenju između ptice grabljivice i čovjeka. To nije lako postići jer ptice grabljivice su još uvijek divlje životinje. Za njih nije normalno da nam sjedne na ruku, da je nosimo u auto, da sjedi u transportnoj kutiji dok ne dođemo u prirodu te da zna da će kad dođe doma imati mir. Može ih se na sve prisiliti, a to je loše. Da bi sve to bio užitak mora se zadobiti ptičje povjerenje – dodaje Vitold.
Nekad se sokolarstvo iskorištavalo za lov, a danas se sve češće koristi za biološku zaštitu i to prvenstveno od nasrtljivih vrana. Tako i Vitold sve više ima „intervencije” u rastjeravanju vrana, a to je bio i razlog koji je njega i Špelu doveo u Koprivnicu.
– Moja Špela samom svojom prisutnošću radi svoj posao. Vrane i ostale ptice koje ju smatraju prijetnjom vrlo je brzo opaze i pobjegnu. Naravno, jedan obilazak parka nije dovoljan, zato se radi u nekoliko navrata i u različito doba dana kako bi vrane dobile dojam da park više nije sigurno mjesto za njih, nakon čega odlaze. Ova vrsta zaštite provodi se u više navrata i vrlo je učinkovita – zaključio je Vitold Košir.
