Babić (SDP): PORA bi poljoprivrednicima trebala pisati projekte, a ne ih educirati kako se to radi

08:19h
0
Tomislav Babić, predsjednik Kluba vijećnika SDP- HNS-HSU-HSLS u Županijskoj skupštini // Foto: Koprivnica.net

Na nedavnoj sjednici koprivničko-križevačke Županijske skupštine vijećnik SDP-a i predsjednik Kluba vijećnika SDP- HNS-HSU-HSLS Tomislav Babić govorio je o poljoprivredi i pomoći koju bi PORA – Razvojna agencija Podravine i Prigorja trebala ponuditi poljoprivrednicima u javljanju na natječaje. U razgovoru za naš portal opširnije je obrazložio svoja razmišljanja i iznio konkretne prijedloge.

– Od 11. veljače do 10. travnja ove godine Razvojna agencija VIDRA (Virovitičko-podravska županija) prijavila je (za podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda mjere 4 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.) ukupno 63 projekta vrijednih 90 milijuna kuna. Istovremeno, naša razvojna agencija PORA nije prijavila niti jedan projekt.
Stoji konstatacija da je VIDRA jače ljudski opremljena, ali tko kaže da je PORA trebala napisati 63 projekta. Mogli su i upola manje, bolje je nego ništa. Poljoprivrednici su morali snositi trošak dok im se novac eventualno ne refundira u jednom dijelu. Za mjeru 6 koja je raspisana 12. svibnja i traje do 12. srpnja PORA također, prema odgovoru ravnateljice danom na skupštini, nema namjeru pisati projekte. Istina je da će se projekti moći prijaviti u Agenciji za plaćanja i Savjetodavnoj službi, ali nigdje ne piše da PORA ne može pomoći ukoliko bude interesa – smatra Tomislav Babić.

Zašto smatrate da je PORA mogla ili morala pisati projekte?

– U proračunu Virovitičko-podravske županije za 2015. godinu VIDRA-i je namijenjeno 3,5 milijuna kn. Od toga je trošak za zaposlene 2.865.399,18, dok je u proračunu naše županije za PORA-u namijenjeno 2.444.562 kn, od toga za zaposlene 1.349.960,00 kn. Dakle, 53% manje. Odatle konstatacija da je PORA mogla prijaviti barem 20 ili 30 projekata. Prema Izvješću o radu VIDRA-e za 2014. godinu zaposlen je bilo 21 djelatnik. U PORA-i ih je zaposleno 10, a prema saznanjima koja imamo primaju i “volontere”. Osječko-baranjska razvojna agencija ima 18 zaposlenih i ima na raspolaganju oko 4 milijuna kuna, struktura prihoda izgleda tako da 1 milijun daje Grad Osijek, 1,9 milijuna Županija, a 1 milijun kuna su vlastiti prihodi u 2014. godini. PORA je u 2014. prihodovala 390.929,53 iz vlastitih izvora. Iz ovoga se može zaključiti da onoliko koliko agencija radi, toliko se može i širiti što se tiče zaposlenika.

Babić smatra da bi PORA trebala imati drugačiji pristup poljoprivrednicima // ILustracijaŠto mislite, na koji bi način PORA zapravo trebala raditi?

– Temeljni problem je naopako postavljen sustav gdje PORA uporno radi edukacije, i tu im treba odati priznanje, ali po mišljenju našega kluba to je krivi pristup. Smatramo da nije potrebno svakog poljoprivrednika naučiti kako da napiše projekt, već da bi im puno veća pomoć bila kada bi PORA odradila taj posao za njih, a oni da za to vrijeme mogu raditi ono u čemu su stručni i za što su osposobljeni i to im na kraju krajeva i donosi “kruh”.
PORA bi trebala, uoči raspisivanja natječaja, biti prisutna na terenu, obilaziti ljude, upoznavati zainteresirane sa mogućnostima koje pružaju pojedine mjere te nakon raspisivanja pisati, u ovom slučaju, poljoprivrednicima projekte kao što to rade, po mojim saznanjima tri najbolje razvojne agencije u državi; Virovitičko-podravska, Osječko-baranjska i Istarska.

Koliko na to može utjecati Koprivničko-križevačka županija?

– Nakon izbora 2013., a u sklopu preustroja Županije, osnivao se unutar Upravnog odjela za gospodarstvo, komunalne djelatnosti, poljoprivredu, međunarodnu suradnju i EU fondove Odsjek za međunarodnu suradnju i europske poslove. Tom prilikom, na sastanku Koordinacije županijske skupštine, predlagali smo županu Darku Korenu da bi taj odjel u samom startu trebalo ojačati kadrovima sa iskustvom u pisanju projekata kako bi spremni dočekali raspisivanje natječaja sa pripremljenim projektima, no župan je taj prijedlog odbio. Takav kadar s iskustvom svejedno s vremenom počinje sam sebi zarađivati plaće. U tom trenutku uvjeravani smo da će PORA spremna dočekati raspisivanje natječaja, no nažalost, prema ranije spomenutim podacima, to nije tako.

Koga zapravo smatrate odgovornim za rad PORA-e?

– Sve skupa oko PORA-e nije odgovornost ravnateljice PORA-e već prvenstveno županijskog vodstva jer ono na kraju krajeva slobodno može diktirati tempo i način rada i prioritete, jer za to ima sve potrebne mehanizme kao što su većina u skupštini i kontrola Upravnog vijeća PORA-e. Znamo da su neki zaposlenici članovi stranaka, pa i tu možemo postaviti neku hijerarhiju. Virovitičko-podravski župan Tolušić, prema našim saznanjima, zna za svaki projekt u kojoj je fazi i sve drži pod kontrolom. Bilo bi nam drago da naš župan ode kod kolege pa kopira neke stvari. Usput, župan Tolušić ima 2000 kn manja bruto primanja od našeg župana Korena.

Nedavno smo na sjednici Županijske skupštine mogli čuti razna razmišljanja o poljoprivredi, pa i ono da joj može pomoći samo dragi Bog…

– Svi ti eventualni projekti koji bi bili napisani i kasnije provedeni trebali bi biti odgovor članovima Županijske skupštine koji su molili Boga i ne znam koga sve ne za spas poljoprivrede. Zazivalo se i resorno ministarstvo i Podravka, ali nitko se nije upitao što možemo mi kao Županija napraviti? Odgovor leži u svemu do sad iznesenom, a sažetak bi bio da se sa pripremljenim projektima može zgrnuti lova, a sa lovom se mogu pokrenuti stvari.
Što se tiče ratarske poljoprivredne proizvodnje, moje osobno mišljenje je da će doći prije ili kasnije do toga da će dio poljoprivrednika prijeći na isplativije kulture od pšenice, kukuruza, ječma i uljane repice koje čine 61% zasađenih površina na području naše županije.

"Prije ili kasnije do toga da će dio poljoprivrednika prijeći na isplativije kulture od pšenice, kukuruza, ječma i uljane repice", smatra Tomislav Babić // Foto: IlustracijaKoje su to kulture?

– Primjerice, bobičasto voće, lješnjaci, orasi, kamilica, lavanda, manje-više sve povrtlarske kulture, paprika, rajčica, pa i uzgoj ovaca i koza, bilo za meso ili za mlijeko kada pričamo o stočarskoj proizvodnji. Te kulture su većinom radno intenzivne i ne odgovaraju današnjim velikim poljoprivrednicima jer oni skoro sve poslove mogu odraditi unutar obitelji, a za ovo su potrebni i dodatni sezonski radnici, dodatna papirologija itd. Također, poljoprivrednici su opremljeni za kulture koje trenutno uzgajaju te bi i nabava mehanizacije bila dodatni trošak za koji mnogi nisu spremni. Po svim tim pitanjima prema našem mišljenju Županija može pomoći baš kroz prijave na natječaje za EU fondove.

Mnogi poljoprivrednici naglašavaju kako teško plasiraju svoje proizvode na tržište?

– Uz promjenu kultura, vrlo je bitno i povezivanje proizvođača u zadruge ili bilo koji drugi oblik udruživanja što bi Županija isto mogla potaknuti, recimo da prvih par godina snosi troškove knjigovodstvenog servisa za zadrugu i subvencionira plaću upravitelju koji bi se ujedno bavio prodajom i traženjem tržišta za proizvedene proizvode. Subvencionirati se može na razne načine kroz par godina, a kad poljoprivrednici vide da li posao ide, mogu sami preuzeti financiranje.
Povezivanje poljoprivrednika u svrhu povećanja efikasnosti te proizvedenih količina osnovni je preduvjet da bi poljoprivrednici sa našeg područja mogli nastupati na tržištu. Također bi se na taj način povećale šanse da, uz zadovoljenje svih ostalih uvjeta, i toliko spominjana Podravka uspostavi ponovno mrežu kooperanata kakve se sjećamo – zaključio je Tomislav Babić.

čitam...
Loading...