Vene su krvne žile, kojima se krv dovedena iz srca arterijama, vraća natrag u srce. Vene imaju zaliske koji sprječavaju vraćanje krvi prema natrag. Kad zakaže funkcija tih zalistaka, dolazi do poremećaja u protoku venske krvi koja se vraća u suprotnom smjeru, a to rezultira povećanjem količine krvi u venama i povišenim venskim tlakom. Posljedica toga je stanje, poznato pod imenom “proširene vene“, a ono predstavlja daleko najčešću bolest vena.
Slabost venskih zalistaka primarno je uvjetovana nasljeđem, a pogoduje joj prekomjerna tjelesna težina, dugotrajno stajanje i sjedenje (stomatolozi, kirurzi, konobari, trgovci, fizički radnici…), spuštena stopala, trudnoća i neodgovarajuća obuća – visoke pete i uske cipele.
Gotovo 20 posto odrasle populacije boluje od bolesti venskog sustava, s time da žene obolijevaju četiri puta češće od muškaraca. Bolest se dodatno pogoršava kod izlaganja toplini, posebice ljeti te boravkom u solariju, sauni ili toplim termalnim vodama.
Tri su vrste vena u nogama :
1. Površinske vene: nalaze se odmah ispod kože i sadrže 10 do 15 posto krvi u nogama. 2. Komunikantne vene: kroz njih krv iz površnih prolazi u duboke vene.
3. Duboke vene: nalaze se između mišića i prenose 80 do 90 posto krvi prema srcu.
Najčešće bolesti vena su :
1. Varikoziteti ili proširene vene. Radi se o promjenama koje su praćene povećanjem volumena i dužine vene. Naziv dolazi od latinske riječi varix (iskrivljenost). Tegobe na koje se pacijenti žale su primarno bolovi, osjećaj pečenja i/ili žarenja te oticanje noge 2. Tromboflebitis je začepljenje površinske proširene vene. Javlja se se spontano ili kao posljedica ozljede.Vena je osjetljiva na dodir, a u odnosu na okolno tkivo toplija je i crvene boje. Dolazi do oticanja potkoljenica i nožnih zglobova te postupno do kožnih promjena. Kako površne vene nisu okružene mišićima koji bi mogli odlijepiti tromb od zida vene, ne prijeti rizik od embolije.
3. Flebotromboza je stvaranje tromba u dubokim venama nogu. Nastanak duboke venske tromboze (DVT) može uzročiti ozljeda unutarnje venske ovojnice, povećana sklonost zgrušavanju krvi te usporeni protok krvi u venama – primjerice kod dužeg mirovanja u krevetu kad se podkoljeni mišići ne stežu i i ne “tjerarju” krv prema srcu. Blaža forma flebotomboze može čak ostati i neprepoznata. Kod začepljenja vena noga nateče, bolna je i osjetljiva na dodir, a može biti i topla.
U nekim slučajevima ako se tromb mobilizira i uđe u krvotok može rezultirati plućnom embolijom i ugroziti život. Takav “putujući tromb” nazivase embolus. (vidjeti sliku)
4. Kronična venska insuficijencija je stanje kod kojeg je bolest vena dugog trajanja. Promjene na koži sve su izraženije i dolazi do stvaranja ulkusa
5. Ulcus cruris je otvorena rana na podkoljenici, najčešće locirana u području nožnog zgloba. Izuzetno se teško liječi i sporo zarasta. (vidjeti sliku)
Simptomatologija varikoziteta (proširenih vena”). Najčešći simptomi su: bolovi u nogama, pečenje, svrbež, oticanje gležnjeva, noćni grčevi, zamor te osjećaj nelagode i težine u nogama. Dio bolesnika ima i dermatitis – crvenilo, krastice, osip koji svrbi te smeđi kolorit kože. Za pacijente, a osobito žene, proširene vene su prije svega estetski nedostatak. (vidjeti sliku)
Prema međunarodnoj CEAP klasifikaciji kod proširenih vena tijek bolesti podijeljen je u šest stupnjeva. Za početni prvi stupanj karakteristična je pojava tzv. kapilarne mreže vena na koži i nešto širih retikularnih vena, dok u završnom šestom stupnju dolazi do pojave rane na koži potkoljenici (venski vrijed, ulcus cruris) koja ne cijeli.
Dijagnostika bolesti vena ne predstavlja veći problem. Pretraga izbora je ultrazvučna pretraga – potpuno bezopasna i bezbolna. Vrlo rijetko potrebne su i dodatne radiološke metode dijagnostike: klasična flebografija (snimanje vena kontrastnim sredstvom), CT flebografija, magnetna rezonanca. Od velikog je značaja rano otkrivanje i liječenje kronične venske bolesti, jer to usporava njezino napredovanje i poboljšava kvalitetu života bolesnika.
O prevenciji i liječenju bolesti vena, nešto više u narednom napisu.
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
TEL. 048 625 033
E-mail: drazen.sacer1@kc.t-com.hr