Puno sam boravio na ribnjacima Crna Mlaka, ali i ornitološkom rezervatu te važnom močvarnom području (Ramsar). Evo nekoliko kadrova.
Crna Mlaka ima izuzetno bogatu i raznoliku ornitofaunu. Brojne su gnjezdarice: gnjurci, patke, liske, čigre, kokošice, kao i mnoge pjevice koje grade gnijezda u trsci ili grmlju. Crne rode, lunje, štekavci, škanjci i druge grabljivice gnijezde se u okolnim šumama, a hrane na ribnjacima povezujući tako ova dva ekosustava. Na ribnjacima, tijekom selidbe, borave veća ili manja jata pataka, gusaka i ćurlina. Osobito su značajne patke njorke, kojih se ovdje krajem ljeta okuplja i do 6000 te su u tom razdoblju na ribnjacima one najbrojnija vrsta pataka. To je trećina europske populacije.
Kao biolog, ali i snimatelj i fotograf godinama obilazim ribnjake Crna Mlaka, bez ikakvih ograničenja. Objavio sam knjigu i film „Crna Mlaka – skladan suživot čovjeka i prirode“. Na žalost, dobio sam pouzdane informacije kako će ribnjaci Crna Mlaka prestati s proizvodnjom ribe. Osim gospodarske i socijalne katastrofe, to je i biološka, jer upravo je proizvodnja ribe ključna za održavanje biološke raznolikosti. Naime, plitki ribnjaci brzo zarastaju te se gubi stanište za mnoge ptice močvarice. Također, nestala bi radna mjesta ljudi koji desetljećima žive na ovom području, ali i primjer održivog korištenja prostora.
Razlog tome je što na Crnoj Mlaki proizvodnja ekstenzivna i nema lova, za razliku od svih/većine ostalih ribnjaka. Crna Mlaka zato i je jedini ribnjak sa statusom ornitološkog rezervata te još značajnije – ramsarskog područja u Hrvatskoj. Stoga je Crna Mlaka biološki izuzetno vrijedan ribnjak.
Razlog najavljenog prestanka proizvodnje je ekonomska neisplativost, a problem s Crnom Mlakom su nedovoljne odštete za velike vrance te subvencije koje nisu dovoljno poticajne za proizvodnju. Kao što je rečeno, ovdje nema lova, a time i značajnijeg tjeranja velikog vranaca. Ovdje naglašavamo nelogičnosti u sustavu subvencija, gdje vrlo slične subvencije imaju slatkovodni ribnjaci gdje je lov dozvoljen, te pastrvski ribnjaci koji se ni približno ne mogu mjeriti s biološkom raznolikošću Crne Mlake. Također, odnos isplate komercijalnim ribnjacima i ribnjacima u zaštićenim područjima umanjen je sa 1 : 2, na 1 : 1,5, a u dodatku Pravilnika za 2015. je još umanjen sa 1 : 1,5 na 1 : 1,4.
Ovdje nije namjera ulaziti u sustav subvencija niti naknada za štete, niti zastupati bilo koju stranu. Kao biologu mi je najvažnija očuvanje staništa, a time i ptica, a to je jedino moguće nastavkom ekstenzivne proizvodnje. Kao jedino rješenje vidimo podizanje subvencija i odšteta za izolirani slučaj Crne Mlake, kakvi god bili eventualni prijašnji dogovori. Naročito što je Crna Mlaka relativno manje površine te u totalu to neće značiti mnogo. Šteta od nestanka proizvodnje nila bi mnogo veća i dugotrajnija.