U više smo navrata isticali važnost tjelesne aktivnosti, a prošli napis posvetili zimskom vježbanju. To je razdoblje kad mnogi, većinu svog vremena provode u toplom kutku svog doma i u kojem je najlakše dobiti pokoji kilogram viška, jer teško je odoljeti raznovrsnoj ponudi primamljivih blagdanskih jela, pića i slastica.
Iako je vlastiti primjer uvijek najbolja preporuka, odmah na početku, radi umirenja savjesti naših čitatelja treba priznati, da se savjeta datog u naslovu ovog teksta ne pridržava nažalost, niti sam autor ovih redaka. Nemalom broju ljudi velik je problem pronaći pravu mjeru u jelu, a sve je vrlo jasno i jednostavno – treba manje jesti, a više se kretati, jer tjelesna težina predstavlja ravnotežu između svih kalorija unesenih hranom i energije koju potrošimo tijekom svojih aktivnosti. U prehrani su prezastupljeni masna, slatka i slana hrana, obroci se preskaču – posebice doručak, neredoviti su i u pravilnu preobilni, a voće i povrće konzumiraju se u premalim količinama. Opet ističemo da je u svijetu kao idealna, prihvaćena mediteranska prehrana. Za održavanje normalne tjelesne težine najvažnija je uspostava dobrog balansa unosa i potrošnje kalorija.
Ovih blagdanskih dana izazov ne prijeti samo od prekomjernog jela, već i od obilja alkoholnih pića, koja su poslije masnoća najveći izvor suvišnih kalorija. Podsjećamo da samo jedan gram alkohola donosi čak 7 kilokalorija. Višekratno smo naglašavali da uz brone druge štetne posljedice po zdravlje, višak kilograma povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila, za čak četiri do pet puta. Glavnim krivcima za debljinu smatraju se nemogućnost kontrole vlastitog apetita, nezdrava prehrana(neredoviti, prekomjerni i prekobrojni obroci) i tjelesna neaktivnost.
Podsjećamo, da već i mali gubitak tjelesne težine, pet do deset posto od one koju trenutno imate smanjuje brojne zdravstvene rizike vezane uz prekomjernu tjelesnu težinu. Debljina je kronična bolest koju je Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala kao jedan od vodećih javno-zdravstvenih problema, koji treba prevenirati i liječiti. Najkraće i najtočnije može se definirati kao suvišno nagomilavanje masnog tkiva u tijelu. Riječ je o ozbiljnoj kroničnoj endokrino-metaboličkoj bolesti multifaktorijalne etiologije, koja svojim složenim patofiziološkim mehanizmima uzrokuje nastanak brojnih komplikacija. Debljina utječe na sve tjelesne sustave od srčano-žilnog do mišićno-zglobnog sustava.
Debljina nije problem koji se javlja iznenada, ona se razvija tek tijekom određenog razdoblja, ali je isto tako moguće i smršaviti, ako za to postoji čvrsta volja. Točno je da smršaviti nije lako, ali uspjeti će sigurno svi oni koji će biti uporni i ustrajni. Podatak da debljina skraćuje život za 2 do 7 godina i ozbiljno narušava njegovu kvalitetu, trebao bi svakoga zabrinuti i natjerati na promjenu prehrambenih navika.
Što se pak vježbanja tiče potrebna je motiviranost i čvrsta odluka da se počne ali i ustraje u tjelovježbi, jer redovitost u vježbanju daleko je najvažnija – conditio sine qua non (uvjet bez kojeg se ne može). Sam odabir aktivnosti – brzi hod, trčanje, bicikliranje, plivanje, teretana, itd, ovisi o Vašim sklonostima, ali i dobi, tjelesnoj spremnosti i zdravstvenom stanju. Još jednom ističemo važnost postupnosti i redovitosti pri vježbanju, jer je u tome tajna postizanja uspjeha – čuvanja zdravlja.
Piše : dr. Dražen Sačer, fizijatar
ORDINACIJA ZA FIZIKALNU MEDICINU,
REHABIlITACIJU I REUMATSKE BOLESTI
TEL. 048 625 033
E-mail :drazen.sacer1@kc.t-com.hr