Objasnila je kako se funkcija duhana kroz povijest mijenjala te je prije velike konzumacije duhana pedesetih i šezdesetih godina, bio nešto što su konzumirale elite i samim time bio je simbol statusa te je predstavljao svojevrsnu pomodnost.
Tribina Cigarete ubijaju – edukacija o štetnim učincima duhana na okoliš i zdravlje održana je jučer, u srijedu, u Galeriji Koprivnica, u sklopu obilježavanja Koprivničkog klimatskog tjedna.
– Ovom tribinom i izložbom Dim priča o duhanu, željeli smo pokazati da je duhanski dim štetan za okoliš i zdravlje ljudi. Već dvadesetih godina ljudi su bili svjesni njegove štetnosti. Međutim, prije nego što je duhan stigao u Europu pedesetih i šezdesetih godina imao je simboličnu vrijednost te je bio jedna od četiri svete biljke univerzuma kod Indijanaca i koristio se upravo suprotno, dakle za zdravlje, odnosno za pročišćavanje tijela – rekla je Marija Mesarić, više kustosica u Muzeju Grada Koprivnice.
Objasnila je kako se funkcija duhana kroz povijest mijenjala te je prije velike konzumacije duhana pedesetih i šezdesetih godina, bio nešto što su konzumirale elite i samim time bio je simbol statusa te je predstavljao svojevrsnu pomodnost.
S druge strane, danas njegova štetnost nije upitna, smatra liječnica Davorka Gazdek.
– U duhanskom dimu ima preko 4000 različitih supstanci koje su uglavnom štetne, a smatra se da su tri odgovorne za najveća oštećenja zdravlja, a to su katranski spojevi, ugljični monoksid i nikotin. Katranski spojevi smatraju se odgovornim za cijeli niz različitih karcinoma i to u 90 posto za rak bronha i pluća, ali tu su i rak mokraćnog mjehura, usne šupljine, ždrijela. Ugljični monoksid odgovoran je za bolesti krvnih žila dok je nikotin odgovoran za stvaranje ovisnosti – kazala je.
Usto, dodala je kako se zaustavio trend porasta pušenja i to pogotovo kod mlađe populacije. Tako primjerice u anketama provedenima među šestim razredima unazad dvije, tri godine nitko od učenika nije se izjasnio da puši dok je primjerice taj postotak prije četiri godine iznosio jedan posto.
– Taj postotak raste s dobi pa tako kod populacije sedmih i osmih razred između devet i 10 posto učenika puši dok je kod srednjoškolaca taj broj iznosi 24 posto. Zabrinjavajuć je podatak za završne razrede srednjih škola kod kojih je prosjek pušača čak 31 posto što je više od prosjeka odrasle populacije pušača, a koji iznosi 28,4 posto – zaključila je D. Gazdek.
Ivan Bardić i Tomislav Husnjak, učenici četvrtog razreda Obrtničke škole Koprivnica, svjesni su štetnosti duhanskog dima.
– Štetnost nikotina i općenito cigareta jako je velika i nitko ne bi trebao ni počinjati pušiti. Najugroženija skupina upravo smo mi mladi – istaknuo je Bardić koji je nepušač.
