govorni poremećaji sve češći

FOTO Logopedica Ana Kapitanić ima pune ruke posla, na terapiju se čeka godinu dana: Tehnologija djeci smanjuje želju za komuniciranjem, dopustite im dosadu da probude kreativnost

Najčešće se susrećem s poremećajima izgovora glasova Š, Ž, Č, L i R, jezičnim poremećajima te disleksijom i disgrafijom, kazuje nam ona.

17:00h
0
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Ana Kapitanić mlada je magistrica logopedije iz Virja, a od 2017. godine zaposlena je kao logoped na Odjelu pedijatrije u koprivničkoj Općoj bolnici. S obzirom na to da u današnje vrijeme sve više djece, ali i odraslih, ima poteškoća u govoru, potrebno je sve više njene pomoći. U koprivničkoj Općoj bolnici logopeda nije bilo sve do mandata sadašnje uprave na čijem je čelu Mato Devčić, a koliko ova mlada logopedica ima posla, govori činjenica da je jedva našla malo vremena da nas primi u svojoj ordinaciji.

– Logoped je iznimno potreban u našem okruženju, toliko da u narednom periodu, od godinu dana, namjeravamo zaposliti i drugog logopeda – rekao nam je ravnatelj.

– Potreba za logopedskom procjenom i terapijom je velika. Na prvi pregled se čeka oko četiri mjeseca, dok je lista čekanja za terapiju oko godinu dana. Na preglede i terapije se dolazi po unaprijed određenom rasporedu te je svaki dan točno isplaniran, tako da se svim pacijentima može pružiti odgovarajuća usluga. Broj pacijenata po danu ovisi o broju, vrsti i složenosti logopedskih postupaka koji se provode taj dan. Logopedske procjene uobičajeno zahtijevaju više vremena, dok su terapije i savjetovanja kraća. Prema tome broj pacijenata se kreće od pet do 10 po danu – ispričala nam je A. Kapitanić.

Ona trenutno u terapiji i praćenju ima 40-ak djece.

Djeca ne izgovaraju dobro ili izostave glasove

– Najčešće se susrećem s poremećajima izgovora glasova, najčešće su to glasovi Š, Ž, Č, L i R, jezičnim poremećajima te disleksijom i disgrafijom, a nešto rjeđe  s mucanjem poremećajima komunikacije tj. poremećaj spektra autizma, općim razvojnim zaostajanjem, različitim genetskim poremećajima i sindromima koji utječu na komunikacijski i jezično-govorni razvoj – kaže logopedica.

Najčešći govorni poremećaji su artikulacijski poremećaji, odnosno poremećaji izgovora glasova.

– Ovaj poremećaj se očituje kao izostavljanje glasova unutar riječi, npr. umjesto brada dijete kaže bada, zamjene glasova nekim drugim glasovima, npr. umjesto labud dijete kaže jabud ili kao distorzija, odnosno iskrivljen način izgovora glasova. Od ostalih jezično-govornih poremećaja u predškolskoj dobi su najčešći jezični poremećaji i mucanje, a u školskoj dobi disleksija i disgrafija – objašnjava ona.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Kako kaže, jezične poremećaje karakterizira kasnija pojava prvih riječi, kašnjenje u proizvodnji rečenica, siromašan rječnik, nepravilne, agramatične rečenice i teškoće u jezičnom razumijevanju i izražavanju.

Mucanje je sindrom koji se manifestira na govornom, fiziološkom, psihološkom, tjelesnom i socijalnom području. Na govornom području mucanje karakteriziraju ponavljanja glasova, slogova, jednosložnih riječi, zastoji i blokade, produžavanje glasova.

Disleksija i disgrafija su pak specifične teškoće učenja. To su jezično utemeljeni poremećaji, a karakteriziraju ih spori tempo čitanja i pisanja, zamjene, dodavanja, izostavljanja glasova, slogova i grafema, teškoće u razumijevanju pročitanih sadržaja, teškoće u pismenom izražavanju, gubljenje retka tijekom čitanja i/ili pisanja, neuredan rukopis, zrcalno pisanje, teškoće u usvajanju i upotrebi pravopisnih pravila.

Dijete s pet godina treba pravilno izgovarati sve glasove

– Do pet, šest godina dijete bi trebalo pravilno izgovarati sve glasove hrvatskog jezika. Glas R je motorički najsloženiji glas, stoga se javlja najkasnije. Kada dijete navrši 5 godina, a još ne izgovara ili nepravilno izgovara glas R, svakako je potrebno obaviti logopedski pregled da bi logoped utvrdio način na koji dijete griješi u izgovoru glasa. Na pregledu će logoped dati savjete za vježbanje kod kuće ili će indicirati logopedsku terapiju. Roditelji se ne bi trebali upuštati u ispravljanje izgovora bez pomoći i savjeta stručnjaka jer samo nekoliko pogrešnih koraka može dodatno pogoršati izgovor – priča nam ona.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Dodaje da se svaka terapija planira individualno, prema karakteristikama pojedinca, stupnju i vrsti poremećaja. Konkretno, trajanje terapije izgovora glasa R ovisi o stupnju poremećaja, motiviranosti osobe, redovitom provođenju vježbi kod kuće. Kod nekih osoba će biti potrebno nekoliko terapijskih susreta, dok će kod drugih osoba terapija trajati znatno duže.

– Problem je moguće riješiti samo ako se redovito pohađa logopedska terapija i ako se redovito vježba kod kuće. No, napomenula bih da je s terapijom važno započeti čim ranije jer je u odrasloj dobi potrebno barem duplo više vremena za ispravljanje poremećaja nego kod djece – kazuje.

Poremećaji izgovora glasova se ispravljaju logopedskom terapijom i svakodnevnim, redovitim radom kod kuće prema uputama koje daje logoped nakon svakog terapijskog susreta.

– Moram svakako naglasiti da je vježbanje kod kuće veoma važno jer samo pohađanje logopedske terapije jednom tjedno nije dovoljno za ispravljanje poremećaja – upozorava Ana.

Rad s autističnom djecom

S obzirom na to da je zaposlena na Odjelu pedijatrije, radi samo s djecom do njihove 18. godine života. Među njezinim pacijentima ima i djece s poremećajem spektra autizma.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

– Rad s djecom s poremećajem spektra autizma (PSA) zahtijeva dobro poznavanje samog poremećaja, poznavanje znanstveno utemeljenih terapijskih postupaka te maksimalnu uključenost i suradnju logopeda, roditelja, drugih stručnjaka koji rade s djetetom, obitelji i cijele djetetove okoline. Svako je dijete drugačije i posebno pa tako i djeca s poremećajem spektra autizma, stoga je važno upoznati dijete i njegove interese te prilagoditi terapiju prema djetetovim potrebama i interesima. S obzirom na to da je poremećaj spektra autizma komunikacijski poremećaj, djecu je potrebno učiti ponašanjima i vještinama koje su osobama bez teškoća uobičajene, npr. uspostavljanje kontakta očima, uspostavljanje komunikacije u svrhu ispunjavanja osnovnih potreba i razmjene ideja, misli, osjećaja, razumijevanje osjećaja i misli drugih osoba, itd.. Kada roditelj pokaže zadovoljstvo i sreću jer ga je njegovo dijete pogledalo u oči i nasmiješilo mu se iako to nikad prije nije učinilo, to je vrlo poseban, ispunjavajući osjećaj koji daje dublji smisao logopedskom radu – zadovoljna je ona.

Smanjite tehnologiju, dopustite djeci da im bude dosadno

Djeca su danas kao i prije znatiželjna, željna ljubavi i pažnje, ali i jasnih odgojnih granica, novih, zanimljivih aktivnosti i igre. Mi odrasli dužni smo sve to omogućiti djeci. Ponekad, iako u najboljoj namjeri, djecu se pokušava zabaviti putem brzih, jednostavnih i lako dostupnih oblika zabave, ne dopuštajući im da na trenutak osjete dosadu i pokušaju sami riješiti problem dosade. Na taj način se zapravo uništava dječja kreativnost i sposobnost rješavanja problema te ih se uči da ono što žele moraju dobiti sad i odmah. To je danas primjetno kod mnoge djece. Potrebno je shvatiti da smo upravo mi odrasli primjer i model djeci te da oni uče gledajući nas i naše postupke.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

– Ako želimo djeci omogućiti sretno djetinjstvo, dopustimo im da ponekad osjete dosadu te smisle način kako je se riješiti, potičimo dječju kreativnost i maštu čitajući im priče, igrajući se s njima, otkrivajmo i potičimo djetetove interese, potičimo djetetov istraživački duh – smatra mlada logopedica.

Bitno je naglasiti i utjecaj tehnologije na jezično-govorni razvoj djece. Mnoga djeca predškolske dobi provode sate pred ekranima, bilo da se radi o mobilnim uređajima, računalima ili televizijskim ekranima. Pretjerano izlaganje crtanim filmovima, video igricama, različitim video sadržajima smanjuje želju i potrebu za komunikacijom, otežava usvajanje jezika te može uzrokovati teškoće pažnje i koncentracije. Naravno da postoje i dobre strane tehnologije, no važno je djetetu ograničiti vrijeme provedeno ispred ekrana i biti dosljedan u tome.

Spolne razlike u usvajanju govora

Prve riječi se pojavljuju u dobi između 10 i 15 mjeseci, najčešće oko prve godine. Oko druge godine se očekuje pojava prvih rečenica od dvije do tri riječi, a oko treće godine se očekuje proizvodnja rečenica od tri do četiri riječi.

Brojni istraživači su se bavili proučavanjem spolnih razlika u usvajanju govora. Tako je otkriveno da se govor kod djevojčica nešto brže razvija, iako su razlike minimalne te su vidljive tijekom prve godine života. Razlika je vidljiva u dobi pojave prvih riječi. Većina djevojčica prve riječi počinje koristiti u dobi između devet i 10 mjeseci, a većina dječaka u dobi između 12 i 13 mjeseci.

Kaže da je potreba za logopedima danas velika, djelomično zato što se ranije neki poremećaji nisu dijagnosticirali i nije se pridavala tolika važnost različitim poteškoćama komunikacije, jezika i govora. Nadalje, napretkom medicine mnoga prijevremeno rođena djeca i djeca s različitim po život opasnim stanjima preživljavaju, što prije nije bio slučaj. Kod takve djece postoji veća mogućnost pojave različitih poremećaja i teškoća koji zahtijevaju logopedsku intervenciju.

– Poremećaji izgovora su najčešći u predškolskoj dobi. Do školske dobi se većina izgovornih poteškoća ispravi – zaključuje ona.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

Da bi mogli govoriti o poremećajima, važno je razlikovati tri pojma, a to su komunikacija, jezik i govor. Komunikacija je razmjena misli, informacija i ideja i temelj je za usvajanje jezika i govora. Jezik je apstraktni sustav znakova pomoću kojeg prenosimo te misli, ideje, informacije.

Jezik dijelimo na receptivni jezik i ekspresivni jezik. Receptivni jezik se odnosi na sposobnost razumijevanja jezično oblikovanih poruka, a ekspresivni jezik se odnosi na sposobnost jezičnog izražavanja.

Jezik se ne mora nužno realizirati putem govora, već i nekim drugim modalitetima, kao na primjer sustavom vizualnih znakova i tada govorimo o znakovnom jeziku. Stoga, ako osoba ne govori ne znači nužno da ne posjeduje jezik i jezična znanja.

Govor je zvučna realizacija jezika te se smatra optimalnim i najučinkovitijim sredstvom komunikacije. Poteškoće se mogu pojaviti na razini komunikacije, jezika i govora pa stoga razlikujemo komunikacijske, jezične i govorne teškoće.