5.7 C
Koprivnica
Četvrtak, 14. studenoga 2024.
No menu items!
- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -
NA ČETIRI HEKTARA 2000 STABALA

FOTO Od Kosecovih eko lješnjaka radi se namaz, brašno i ulje. Prošle su godine imali 3,5 tona, a ove 750 kilograma pa su većinu prodali na kućnom pragu
F

Prodajemo ga za 80 kuna po kilogramu. Nekima je previše, a ne mogu reći da je premalo kada znam da je u jednom trgovačkom centru cijena bila 96 kuna za konvencionalni, kaže.

Ne propustite

Godine 2013. Zvonko Kosec pokrenuo je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Kao poljoprivrednik shvatio je kako količina njegove zemlje nije dostatna za kvalitetan rad. Okrenuli su se lješnjacima.

– Čitali smo kako s lješnjacima ima manje posla, nego s drugim kulturama. Prevarili smo se. Odnosno, istina je, ali i dalje ima puno, posebice ako je čovjek istovremeno zaposlen – započinje Kosec.

Nasad smješten na četiri hektara broji dvije tisuće stabala.

– Zarada postoji, radi nje smo išli saditi, ali prvenstveno mora postojati ljubav – siguran je Kosec koji sa suprugom i djecom obavlja poslove na OPG-u.

Foto: Ivan Balija
Prošle su godine ubrali 3,5 tona, a ove 750 kilograma //  Foto: Ivan Balija
Ne koriste pesticide i umjetno gnojivo

U vrijeme našega razgovora, berba je završila. Uslijedit će gnojidba, rezidba i odstranjivanje izboja, nakon čega će tijekom proljetnih mjeseci red doći na novu gnojidbu te zaštitu dozvoljenu pravilima ekološke proizvodnje. Jer, lješnjak obitelji Kosec dolazi iz eko uzgoja.

– Smatrao sam kako bi se ekološki proizvod trebao lakše prodati. To je budućnost – veli, priznajući kako ga je isprva negativno iznenadilo sve što ga očekuje u takvome tipu proizvodnje, no pokazalo se kako neće biti problema.

– Ne koristimo pesticide i umjetno gnojivo. Postoje preparati dozvoljeni na tržištu, proizvodnja je lakša nego na početku – dodaje.

Upotreba tretiranog gnojiva, prihrana preko lista, malčiranje i frezanje čine ostatak popisa. Najviše posla imaju do svibnja. Poslije više nije toliko napeto. Barem do berbe krajem kolovoza i početkom rujna kada kreće minimalno dva tjedna duga akcija. Tada se uključuje šira obitelj. Ručno tresti stabla težak je zadatak, stoga je ove godine osigurao tresač.

Foto: Ivan Balija
Ne želi se hvaliti pa reći kako je njihov lješnjak ekstra kvalitete. No, svjež jest. Nemaju godinu i više dana stare zalihe. Ono što jedne godine rodi, iste će biti prodano // Foto: Ivan Balija
Prošle su godine ubrali 3,5 lješnjaka, a ove 750 kilograma

Prošle su godine ubrali 3,5 tona lješnjaka. Ove? Puno manje, svega 750 kilograma. Razlog je mraz koji je nakon Uskrsa dotukao brojne kulture.

– Lakše je prodati kada ga je puno. Imamo otkupljivače koji uzimaju na veliko. Ali, ne možeš nikome tko ima proizvodnju prodati manje od tone – bilo u ljusci ili očišćenog – kaže Kosec čiji lješnjak prvenstveno odlazi tvrtkama koje ga prerađuju u ulje, namaze brašno.

Uzevši u obzir da je ovogodišnji urod pet puta manji od prošlogodišnjeg, znatan dio lješnjaka prodao je na kućnome pragu.

Prodajemo ga za 80 kuna po kilogramu. Nekima je previše, a ne mogu reći da je premalo kada znam da je u trgovačkom centru cijena bila 96 kuna za konvencionalni – kaže, potvrđujući kako poticaji pokrivaju proizvodnju, premda su ove godine uložili više no što su dobili.

Stekao je dojam kako među ljudima postoji nepovjerenje spram ekološke proizvodnje.

– Ljudi ne znaju kakve kontrole imamo. Nije samo tako napisati da je riječ o ekološkom proizvodu. Sve moraš opravdati računom i certifikatom. Inspekcija može bilo kad doći i pregledati zemlju – napominje.

Ovako je nasad izgledao prije par mjeseci // Ustupio Zvonko Kosec
Kalibrator, krckalica i ventilator za raspuhivanje ljuske

Ne želi se hvaliti pa reći kako je njihov lješnjak ekstra kvalitete. No, svjež jest. Nemaju godinu i više dana stare zalihe. Ono što jedne godine rodi, iste će biti prodano.

– Kupili smo strojeve: kalibrator, krckalicu i ventilator za raspuhivanje ljuske. U trećoj smo godini, u prvoj berbici, imali 50-100 kilograma. Počeli smo ih tuckati čekićem… Rekoh, nema tu kruha, mora biti stroj – prisjeća se Kosec.

Uz osam sati dugu smjenu stalnoga posla kaže kako ne stigne i ne može pratiti prognozu kako bi, recimo, lovcem mraza spriječio štetu na nasadu. Eventualno je moguće koristiti neka sredstva, i to ako temperatura nije preniska, priča nam.

– Ostajemo na istome, to nam je dovoljno, nećemo povećavati nasad – zaključio je Kosec.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Facebook komentari / dostupni ukoliko ste prijavljeni na svoj FB profil (Komentiranjem prihvaćate naše uvjete korištenja).

Ne propustite

- Oglasni prostor -
- Oglasni prostor -

Najnovije

Uskoro Skupština

Županijski proračun za 2025. godinu 122 milijuna eura, najviše ide za obnovu dvorca

Županijski će proračun za sljedeću 2025. godinu biti nešto veći od 120 milijuna eura, nakon dugo godina neopterećen proračunom...
- Oglasni prostor -

Vezane vijesti

×