Proglašenje biorezervata Mura-Drava-Dunav u pet država od strane UNESCO-a i WWF-a koji je time postao najveće zaštićeno riječno područje u Europi, vijest je koja je među brojnima razveselila i koprivničkog fotografa Krunoslava Večenaja.

Drava i njene ljepote čest su kadar koji za njegovih lutanja podravskim prostranstvima budu ovjekovječeni na njegovim fotografijama. Povodom proglašenja biorezervata, Večenaj je za naš portal priredio svojevrsnu mini izložbu u želji da čitateljima podijeli čari naše podravske ljepotice, europske Amazone.

– Većina misli da se tu radi samo o šljunku, pijesku i hidro potencijalu, no to nikako nije istina. Velika bioraznolikost znači brojnost biljnog i životinjskog svijeta kojega smo i mi dio i naš opstanak ovisi o njemu. Dok nemilice iskorištavamo ograničene zemljine resurse time uništavamo bioraznolikost i sami sebi trasiramo put u propast jer je čovjekov život isprepleten i ovisan o drugim živim bićima, biljkama i životinjama. Ovaj jedinstveni planet i život na njemu treba boljeg gospodara od “homo destruktora” – kaže Večenaj te otkriva da na Dravu ide isključivo kad je niska da joj se može prići i hodati po rukavcima, i ujutro – zbog čarolije svjetla i aktivnosti životinja.

Podsjetimo, rezervat biosfere, koji se proteže Austrijom, Slovenijom, Hrvatskom, Mađarskom i Srbijom na gotovo milijun hektara i 700 kilometara riječnog toka, proglašenjem je službeno postao najveće zaštićeno riječno područje u Europi te je međunarodni primjer sinergije zaštite prirode, klimatske otpornosti i održivog razvoja.

Zbog jedinstvenih staništa i brojnih rijetkih vrsta, rezervat biosfere također je znan i kao Europska Amazona. Ideja o 5-državnom UNESCO rezervatu biosfere Mura-Drava-Dunav datira s kraja prošlog stoljeća, a rad institucija na njegovoj uspostavi službeno je započeo 2011. godine.

Ne samo da brojne vrste ovise o Muri, Dravi i Dunavu, već i gotovo milijun ljudi čije su živote rijeke oblikovale. Netaknute poplavne nizine čuvaju naselja od poplava, rijeke nam omogućavaju pitku vodu, plodno tlo, ublažavaju posljedice klimatske krize, a isto su tako zone rekreacije i inspiracije te mogu biti pokretač održivog razvoja.

Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj
Foto: Krunoslav Večenaj