umjetnost

FOTO U Muzeju grada Đurđevca oživljene skulpture anđela iz Donacije Ivana Lackovića Croate

Njihovu starost vjerojatno možemo vezati oko polovice 18. stoljeća. Teško je reći kojoj školi bi pripadali, ali njihova reprezentativnost zasigurno govori i o materijalnom statusu naručitelja.

09:45h
0

Briga o zaštiti muzejskih predmeta jedna je od zadaća đurđevačkog muzeja, a ona se doista već nekoliko godina za redom provodi na pokretnoj baštini.


U velikoj Donaciji likovnih djela domaćih i inozemnih autora Ivana Lackovića Croate, istaknuto mjesto zauzimaju sakralne skulpture od kojih su neke našle mjesto u izložbenom prostoru potkrovlja srednjovjekovne utvrde Stari grad.

Među skulpturama važno je istaknuti dva anđela koji su nakon konzervatorsko-resturatorskih radova ozdravljeni i vratili su se u punom sjaju i raskoši baroka. Uz kontinuiranu potporu Ministarstva kulture i medija, te Grada Đurđevca, dio građe sukcesivno se zaštićuje uz provođenje složenih konzervatorsko-resturatorskih zahvata.

Zanimljiva je priča da Lacković Croata za mnoge od njih nije znao gdje su izvorno pripadali, ali kada su dospjele do njegova ateljea, svakako je želio da ih spasi, iako često nisu bile privlačne oku. Upravo jedne od njih bile su i skulpture ova dva anđela koja su imala dvije sreće – prvu da su dospjele u ruke samog Lackovića Croate, a drugu da su njegovom donacijom Galeriji Stari grad, odnosno muzeju, na neki način bile spašene od daljnjih putovanja.

Put njihova ozdravljenja bio je izazov u svakom pogledu, osobito za višu konzervatoricu-resturatoricu za polikromnu drvenu skulpturu, mr. Zvjezdanu Jembrih. Ona je tijekom restauracije došla do spoznaje kako se radi o kvalitetnim baroknim drvenim skulpturama koje je trebalo spasiti od daljnjeg propadanja, crvotočine, te doći do izvornih oslika. Ovi anđeli pripadali su najvjerojatnije dijelu nekog retabla na sakralnom baroknom oltaru i odaju ruku vrsnog majstora koji ih je izradio.

Njihovu starost vjerojatno možemo vezati oko polovice 18. stoljeća. Teško je reći kojoj školi bi pripadali, ali njihova reprezentativnost zasigurno govori i o materijalnom statusu naručitelja.

Tako da za sada ostaje nepoznanica gdje su se nalazili, u kojoj sakralnoj građevini. Otvorena su mnoga pitanja o njima, no najvažnije je da su u ovom trenutku obnovljeni i da žive sada u muzejskom okruženju.

Tekst: Edita Janković Hapavel, viša kustosica, ravnateljica Muzeja Grada Đurđevca

Foto galerija: Zvjezdana Jembrih, Jure Kokeza

čitam...