Istraživanje u sklopu projekta Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda, pokazalo je da žene ne poznaju dovoljno svoja prava u kontekstu radnog zakonodavstva.
Rezultati istraživanja o usklađivanju obiteljskih obaveza i plaćenog rada koje je provedeno u sklopu projekta Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda predstavljeni su danas, u srijedu, na tematskoj sjednici Povjerenstva za ravnopravnost spolova Koprivničko-križevačke županije.
– Kako bi žena mogla pomiriti obiteljski, poslovni i društveni život mora imati razumijevanje šire društvene zajednice. Nažalost, to još uvijek nije tako što govore i ovi rezultati. Još uvijek nema razumijevanja za ženu koja želi graditi karijeru, koja želi napredovati u svom poslu, ili čak u političkom životu i koja želi imati obitelj i biti majka – rekla je Verica Rupčić, predsjednica Povjerenstva i dodala kako je na koprivničko-križevačkom području situacija ipak malo bolja nego u ostalim sredinama.
I Darko Koren, koprivničko-križevački župan, smatra da je naše društvo jako podijeljeno na svim osnovama. Istaknuo je kako je društvena aktivnost Povjerenstva izuzetno važna jer je usmjerena izjednačavanju razlika.
Opći cilj ovog projekta je pridonijeti unaprjeđivanju zagovaračkih aktivnosti organizacija civilnog društva usmjerenih na opću transparentnost i dobro upravljanje hrvatske javne uprave na polju rodne ravnopravnosti, a osobito onih politika koje pridonose stvaranju pozitivnog okruženja za žene na tržištu rada.
Dijana Ljubanović, asistentica na projektu iz Udruge B.a.B.e., objasnila je kako su u istraživanju sudjelovala 84 grada i 216 općina, a cilj je bio ispitati usklađivanje obiteljskih obveza i plaćenog rada u Hrvatskoj.
– Naši zakoni i dokumenti prilično su dobri, ali se ne poštuju i ne provode. Željeli smo kroz direktnu komunikaciju s lokalnim dionicima ispitati što misle o utjecaju roda na tržištu rada – istaknula je i dodala kako je važno uvesti uključiti rodnu perspektivu u javne politike.
Neki od problema na koja se istraživanjem naišlo je taj što žene ne poznaju dovoljno svoja prava koja se primjerice odnose na rodiljni i roditeljski dopust. Zanimljivi su i podaci koji govore da žene koriste bolovanje kako bi brinule za druge dok muškarci koriste samo za sebe. Usto, problematično je i pitanje koje se odnosi na planiranje obitelji prilikom razgovora za posao.
– Mjere nacionalne politike za poticanje rodne ravnopravnosti su smanjenje nezaposlenosti i otklanjanje diskriminacije žena na tržištu rada, zatim poticanje ženskog poduzetništva te uspostavljanje ravnoteže između plaća. Primjerice, razlika u plaći između muškaraca i žena za iste kompetencije i jednak rad je 18 posto – objasnila je D. Ljubanović.
Projekt provodi udruga B.a.B.e. – Budi aktivna. Budi emancipiran. u partnerstvu s Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, udrugom Legalina iz Gračaca, udrugom VIMIO iz Vukovara i Gradom Zagrebom.
