Znate li što je permakultura? Dragica Strmečki iz Koprivnice sa sestrom Josipom ove je godine po prvi put posadila povrtnjak po tom principu.
Riječ je o prirodnom pristupu povrtnjaku kojim se zapravo imitira priroda, a sade se, jedna uz drugu, biljke koje se međusobno štite od nametnika. Čak se ide tako daleko da se sade biljke koje bube vole, na koje onda idu, a istovremeno se štiti ostatak nasada.
– Koprive su namjerno ostavljene nasred dvorišta jer se od njih radi prirodno gnojivo – objasnila nam je Dragica vodeći nas do svog povrtnjaka u kojem ima zaista svih vrsta povrća, a sve je prekriveno malčiranom travom.
– Rajčica je komplementarna s lukom jer luk ima miris koji odbija štetočine od rajčice. Možete između staviti i salatu jer će vam je štititi. Uz rajčicu ide i celer. Kadifice, cvijeće, također odbijaju nametnike. Cikla i paprika zajedno dobar su par, a grašak može komplementirati krastavcima, možete ih posaditi vrlo blizu. Mrkve i rotkvice sade se zajedno jer rotkvice privlače zločeste bube i štite mrkvu – opširno nam je objasnila Dragica zašto takav neobičan raspored. U njihovu vrtu mogu se naći i druge egzotične biljke neuobičajene u vrtovima, npr. francuska loboda, koju Francuzi obožavaju, te japanski dajkon, što je zapravo dugačka repa. Od prošle godine imaju i samonikle lubenice, ali i batat. Bolesti, poput plamenjače, rješavaju se na prirodni način, prskanjem kuhanom preslicom.
Što pak s puževima, pitali smo, koji su ove godine noćna mora svim vrtlarima?
– Posadite im nešto ukusno na prvom redu, pa dalje neće ići. A zašto su vama pojeli sve? Možda im na prvom redu niste ostavili ništa ukusno – sa smijehom je dodala Dragica.
Na ideju o vrtu, kazala je, došla je njena sestra gledajući videe na YouTubeu pa je ove godine odlučila pokušati posaditi povrće na taj način. Naime, objasnila je, nekad su ljudi sve sadili bez kemijskih sredstava i sve im je uspijevalo. Danas, kad je prskanje postalo nešto normalno, sve više ljudi okreće se prirodnom uzgoju i zdravoj hrani.
– Kemija je brza, ali uništava tijelo. Ne odmah, nego poslije 50. tijelo pokazuje što se sve jelo. Naši roditelji sve su sadili organski i sve nas prehranili uz vrt. Ništa se nije kupovalo. Imali smo jednu kravu i kokice i to je bilo dovoljno. Sjećam se tih ukusnih slatkih rajčica, a pogledajte ove danas u trgovinama. Izgledaju kao krumpir. Mislim da će sve više ljudi okretati takvom načinu uzgoja brinući se o zdravlju. Danas nam je dostupno svo znanje svijeta putem interneta i nema razloga da ga ne koristimo za svoju dobrobit – zaključila je Dragica Strmečki.
