Diljem Koprivničko-križevačke županije počeo je otkup pšenice. Pisali smo kako podravsko-prigorskim cestama prolaze traktori, vozeći ovosezonski urod. Osim na mjestu gdje pšenica prelazi iz vlasništva poljoprivrednika u vlasništvo otkupljivača, bili smo i kod Stjepana Antolića na polju. Poljoprivrednika iz Drnja i njegovu radnu ekipu zatekli smo za vrijeme pauze, odnosno ručka, kada su strojevi nakratko utihnuli.

Ispričao nam je kako ukupno ima 110 hektara na kojima uzgaja pšenicu, kukuruz, uljanu repicu i soju.

– Na određeni broj hektara moramo imati određeni plodored. Dakle, moramo mijenjati kulture. Također, u pravilu, nikada ne znate koja će kultura uspjeti, a koja ne. Bolje ih je imati više nego manje – započinje Antolić.

Foto: Ivan Balija
Zadovoljan je ovogodišnjom pšenicom // Foto: Ivan Balija

Ječam je, kaže, bio izvanredan, a cijena dobra. Uljana repica nije bila najbolja jer je doživjela veliki stres u proljeće kada je temperatura pala ispod nule, što je dovelo i do puknuća stabiljke. Potom su, pak, kiše bile česte pa je dosta repice uginulo te su morali presijavati kukuruz i druge kulture. Kao što je poznato, vrijeme je za kraj donijelo abnormalno visoke temperature. Dodaje Antolić kako su one nepovoljne za poljoprivredne kulture kao i za čovjeka.

– Strahovito se bojim za kukuruz. Stari bi ljudi rekli: “Da Drava teče, tu više pomoći nema.” To je baš zbog kiše, nema vlage. Ali, poljoprivreda je specifična proizvodnja, odvija se pod vedrim nebom. Ne ovisimo samo o sebi – svjestan je Antolić, siguran kako će kukuruz podbaciti.

Foto: Ivan Balija
Poljoprivreda podrazumijeva naporan rad. A čak i kada napravite sve u svojoj moći, i dalje ovisite o vremenskim (ne)prilikama // Foto: Ivan Balija
Proizvodnja pod vedrim nebom

U kontekstu pšenice, podravski je poljoprivrednik zadovoljan. Prinosi, kvaliteta i cijena su solidni. Negdje dobijete, negdje oduzmete, veli.

– Pšenica, kao i sve druge kulture, podrazumijeva određenu tehnologiju. Od prihrane, preko prskanja protiv korova do zaštite. I tada opet čekate što će reći dragi Bog – objašnjava nam Antolić, zadovoljno potvrđujuću kako godinama surađuje s dvama otkupljivačima.

Samim time što ne drži baš sve u svojim rukama, time što se može maksimalno potruditi i dati sve od sebe, zapeti i napraviti kako treba, a rezultat opet djelomično ili potpuno izostati, jasno je zašto svake sezone strepi, brine se hoće li ova godina ići u stupac boljih ili lošijih.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

– Svaki dan na mobitelu pratimo prognozu. Treba nam kiša, međutim, nema je – odgovara Antolić, objašnjavajući kako mu se ne isplati navodnjavati 70 parcela koje su u njegovu vlasništvu.

Možete li se preko noći obogatiti radeći na zemlji? Antolić, koji se poljoprivredom bavi 39 godina, misli da nećete, ali to ne znači kako ne trebate naporno raditi voljeni posao.

– Dosta sam putovao po Europi. Sistem je ondje općenito uređeniji, mi još nismo došli do toga. Nadam se da hoćemo. Moram biti optimističan, ipak živim od toga. Ima boljih i lošijih godina. Proizvodnja pod vedrim nebom – ponavlja Antolić koji smatra kako Podravina i Prigorje broje puno otkupljivača, a malo proizvođača pšenice.

Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija
Foto: Ivan Balija

čitam...