U prošloj je godina broj bolničkih usluga u usporedi s 2019. godinom drastično smanjen, piše Jutarnji list. Oni su usporedili podatke o dijagnozama, medicinskim intervencijama i terapijama za 2019. i 2020. godinu te došli do zaključka kako je evidentan vrlo veliki minus raznih vrsta bolničkih usluga u prošloj godini.
Kako navode, 2020-ta je godina u kojoj su COVID-19 pandemija i prateće epidemiološke mjere vrlo značajno utjecale na dostupnost bolničkih usluga. Minusi koji ukazuju na pad medicinskog standarda u 2020. godini koju je obilježila pandemija su šokantni; oni govore o drastičnom povećanju broja ljudi koji su morali čekati, trpjeti i patiti jer im je izostala adekvatna medicinska usluga.
Prerano je odnosno nemoguće donositi zaključke o broju smrti zbog smanjenja propusnosti bolničkog sustava, ali u konačnici će ti brojevi sigurno biti vrlo visoki. Što točno znači to što je u 2020. godini 16 posto manje pacijenata operiranih zbog karcinoma rektuma i sigme (debelog crijeva), 26 posto manje pacijenata operiranih zbog karcinoma pluća i bronha, mogu reći samo oni koji dobro koriste kristalnu kuglu, baš kao što je vrlo teško prognozirati kakve će posljedice imati onih sedam posto pacijenata manje kojima je srčana aritmija liječena ablacijom, piše Jutarnji. Kakve će tek biti posljedice propuštanja pravovremene dijagnoze i terapije odnosno intervencije?
Do ovih podataka došlu su tako da su na središnjem zdravstveno-informacijskom portalu Republike Hrvatske CEZIH http://www.cezih.hr/ našli podatke za 2019. i 2020. godinu o liječenju, dijagnozama, medicinskim intervencijama i raznim terapijama hrvatskih pacijenata. Brojevi koji se odnose na dijagnostičko-terapijske skupine (DTS) prema tzv. DRG kodovima (načinima plaćanja bolničkih usluga u EU), otkrivaju koliko je više ili manje postavljeno dijagnoza te primijenjeno medicinskih intervencija ili dano terapija.
U 2020. u odnosu na 2019. bilo je 272 zamjene elektrostimulatora srca manje (557 naspram 829) ili 2008 (94 posto) imali manje „ostalih transvaskularnih perkutane intervencija na srcu“. Veliki minusi su brojni; nemoguće je napraviti njihov pregledan popis, ali otvara se pitanje što izdvojiti kao nešto što nas mora brinuti i u budućnosti. Je li to ukupno više od 2 tisuće manje dijagnosticiranih „poremećaja perifernih krvnih žila“ ili 1887 manje utvrđenih „ostalih poremećaja cirkulacijskog sustava“ raznog raspona – od vrlo teških do onih manje ozbiljnih. Ne zvuči dobro da smo imali ukupno 824 koronarna premoštenja s ili bez invenzivne dijagnostike na srcu u 2020., a u 2019. ih je bilo 1116 (ili čak 292 više). Velikih postupaka na tankom i debelom crijevu imali smo 320 manje, apendoktomije 404 manje, abdinominalnih postupaka zbog hernija 960 manje, dok su postupci zbog ingvinalne i femoralne hernije srezani za -2100, „ostali gastroskopski postupci zbog velike bolesti probavnog sustava“ za 322, a „ostali kolonoskopski postupci“ za 532.
Zanimljivo je da je „maligna bolest hepatoilijarnog sustava i gušterače“ kod starijih od 69 utvrđena u 1040 slučajeva manje nego u 2019. godini, što znači da nije dijagnosticiran otprilike svaki peti novi slučaj.
Nekome će to zvučati kao manje urgentan problem, ali onima koji teško hodaju sigurno neće zvučati dobro: lani je bilo 758 manje zamjena kuka nego preklani te 1023 manje ponovnog povezivanja koljena (2217 prema 3240 u 2019.) te još 1010 manje „ostalih postupaka na koljenu“.
Iako se ne rade postotno gledano o tako velikom padu zvuči loše što je broj „velikih postupaka zbog maligne bolesti dojke“ smanjen za čak 316, dok su „ostali postupci na koži, potkožnom tkivu i dojci“ smanjeni za 1095. Postupaka na štitnoj žlijezdi bilo je 528 manje (1809 ukupno), a nije vjerojatno da se broj novodijagnosticiranih osoba s dijabetesom smanjio za 1649.
Kad su u pitanju bubrežne bolesti u 2020. ispada da su dijagnoze i terapije mogle čekati. Obavljeno je više od 400 raznih velikih postupka „zbog novotvorevine bubrega, mokraćovoda i mokraćnog mjehura“ manje nego u 2019. Za 500 je manji broj „transuretalnih postupaka osim prostatektomije“, a zanimljivo je da je registrirano 764 različito teških oblika zatajenja bubrega manje nego 2019. te više od 150 manje infekcija bubrega i mokraćnog sustava.
Muški reproduktivni organi također su stavljeni na čekanje. Obavljeno je 812 manje postupaka na testisima (1693 ukupno u 2020.), a čini se da su i „maligne bolesti muškog spolnog sustava“ smanjene za 367 teških i lakših slučajeva.
Ako ste mislili da je ženski reproduktivni sustav ipak ostao privilegiran, prevarili ste se. Obavljeno je -522 manje histerktomija zbog nemalignih uzoraka, -1898 manje „ostalih postupaka na maternici i adneksima zbog nemalignih uzoraka“ te -497 manje „konizacija, postupaka na rodnici, grliću maternice i stidnici“.
Dijagnoza „akutna leukemija“ postavljena je u 72 slučajeva manje, a „limfom i neakutna leukemija“ u 459 slučajeva manje. Statistički nije vjerojatno tako veliko smanjenje.
U 2020. godini dano je 289 manje kemoterapija te četiri manje radioterapije. Što točno znače ti brojevi?
U takvoj situaciji ne čudi da je broj dijagnoza psihičkih poremećaja također u značajnom padu – dijagnosticirano je, primjerice 997 shizofrenih poremećaja kod ljudi koji se liječe vlastitom voljom te 1085 velikih afektivnih poremećaja, iako ne vjerujemo da se psihičko zdravlje nacije u godini pandemije poboljšalo.
Godina pandemije nam sasvim sigurno nije niti pomogla da bolje čujemo – ugrađeno je 27 komada manje pužničnog nadomjesnog uređaja, a ukupno smanjenje raznih postupaka kad je u pitanju „uho, grlo nos“ mjeri se tisućama. Pandemija nam nije pomogla niti da bolje vidimo. Postupci na mrežnici smanjeni su za 607, „složenim postupcima“ tretirano je 418 manje glaukom, dok je postupaka na leći bilo 2718 manje. Kad su u pitanju očni problemi, praktično je u svih od 20 klasifikacijskih kategorija zabilježeno smanjenje.
U ukupnom broju kategorija kod transplantacija ima i povećanja i smanjenja, ali znakovito je da smo zabilježili 32 transplantacije jetre manje, 26 transplantacije bubrega manje s ili bez transplantacijom gušterače i 57 transplantacija rožnice manje.
