Iako smo u zadnjem tekstu preporučili da se zbog ovih ljetnih vrućina držite hlada, podsjećamo da se u hladu može i vježbati. Svakodnevnom tjelesnom aktivnosti postiže se poboljšanje fizičkog i psihičkog stanja, prevenira niz kroničnih bolesti i što je najvažnije, povećava kvaliteta života. Obzirom da smo povlašteni zbog gradskih bazena Cerine, iskoristimo tu mogućnost za kupanje i plivanje, koje je iznimno važno za naše zdravlje. Višestruka je korist tjelesnih aktivnosti u vodi, a posebno ističemo tri učinka: poboljšanje cirkulacije, povećanje opsega pokreta zglobova i snaženje mišića.
Povoljni učinci boravka u vodi pripisuju se trima fizikalnim svojstvima vode: 1. Hidrostatski tlak 2. Sila uzgona 3. Visok specifični toplinski kapacitet i sposobnost prijenosa toplinske energije. Kod kupanja i plivanja tijelo prividno gubi na težini i time se opterećenje znatno smanjuje, što je posebno važno kod oštećenih zglobova. U najširem značenju riječi, kupanje predstavlja ukupnost svih radnji koje se izvode u vodi, dok se plivanje definira kao kretanje živog bića kroz vodu, a uključuje održavanje na površini vode i kretanje u željenom smjeru.
Općenito, plivanje je jedna od najomiljenijih rekreativnih aktivnosti, a trebalo bi ga upražnjavati ne samo ljeti nego tijekom cijele godine. Postoje četiri glavne tehnike plivanja: prsno, leđno, leptir i slobodni stil. Rekreativci se time ne trebaju opterećivati, iako je dobro savladati ispravnu tehniku plivanja i disanja kad plivamo. Ako ne postoje zdravstvene prepreke, onda se preporuča kombinirati sve stilove, jer se time postiže najbolji učinak. Kod problema s kralježnicom najbolje je leđno plivanje.
Plivanje je uz hodanje i vožnju bicikla najbolji oblik aerobnih vježbi. Prednost mu je u tome da dopušta aktivnost i osobama s invaliditetom. Već smo spomenuli da ne opterećuje zglobove pa se njime mogu baviti i stariji ljudi. Vježbe u bazenu izvrsno održavaju dobru pokretljivost, mišićnu snagu i kondiciju te djeluju opuštajuće. Plivanjem možemo i osjetno smanjiti tjelesnu težinu, budući da samo jedan sat plivanja slobodnim stilom može sagorjeti oko 500 kalorija. Osim toga, tijekom boravka u vodi se tijelo nalazi na nižoj temperaturi nego inače, pa je potrebno trošiti dodatnu energiju za stvaranje topline. Jedna od prednosti plivanja je i u tome, što je otpor vode 10 do 15 puta veći od otpora zraka, a to pojačava učinak plivanja na snaženje mišića.
Kad plivamo u pokretu je cijelo tijelo, a učinak je naročito povoljan za ruke i noge. Ako ponekad pretjerate, vremenski ili u intenzitetu plivanja, dakle kad osjetite umor, ne morate izlaziti iz bazena, već je dovoljno okrenuti se na leđa i odmarati se. Ugodnije je plivati u toplijem nego hladnijem bazenu, jer toplija voda potiče bolju prokrvljenost mišića i sprječava neugodne grčeve. Ako se ipak ponekad pojave grčevi, izađite iz vode i opustite se.
Nije dobro plivati punog želuca, stoga vodite računa da od zadnjeg obroka prođu barem dva sata. Zbog higijenskih razloga voda u bazenu se klorira, a temperatura i kakvoća vode redovito se kontroliraju. O učestalosti odlazaka na bazen odlučite sami, a izvrstan učinak ima plivanje dva do tri puta tjedno po tridesetak minuta. Što se doba dana tiče, preporučaju se jutarnji i prijepodnevni sati, jer je tada najučinkovitije, ali može i u bilo koje drugo vrijeme.
Odlazak na bazen i plivanje treba izbjegavati kod teških srčanih bolesnika, nereguliranog visokog krvnog tlaka, infekcija mokraćnih puteva, inkontinencije – nemogućnosti zadržavanja mokraće, a oprez je potreban kod epilepsije (padavice) i šećerne bolesti.
