Bolesti i zaraze u svijetu

Igor Rudan pita se zašto se zbog korone ide u karantenu, a smrti od gripe ili AIDS-a su nezanimljive. Provjerili smo kakve su brojke kod najgorih bolesti

Naravno, ovi podaci ne govore da je koronavirus zanemariv niti se nastoji uspoređivati s drugim bolestima. To je u mnogim tekstovima istaknuo i sam Rudan.

18:30h
0
Ilustracija // Foto: Matija Gudlin

Poznati hrvatski znanstvenik Igor Rudan često piše o koronavirusu i svoja razmišljanja dijeli na svom Facebook profilu, kao i u člancima koje piše za Večernji list.

U novom tekstu dotaknuo se mjera poput karantene te je spomenuo da na dnevnoj bazi dobiva brojne upite o tome zašto se ne testira više tako da izbjegnemo karantenu i zašto se za zaštitu od koronavirusa razmatra karantena, a za neke druge bolesti ne.

Mnogima nije jasno ni zašto se u društvima stvorila klima koja ljudima brani “pravo na umiranje od COVID-19”? Usporedbe radi, godišnje oko 8 milijuna ljudi u svijetu umire izravno zbog pušenja. Gotovo milijun tih smrti čine nepušači, koji udišu dim cigarete svog člana kućanstva. Zašto se na ovaj isti način ne prate smrti svih tih nesretnih “pasivnih pušača”? Nadalje, više od milijun ljudi godišnje umire u prometnim nesrećama. Svi se vozači izlažu vožnji, ali ne prežive je svi, niti su uvijek sami krivi za to. Zašto je izlaganje koronavirusu drukčije od izlaganja vožnji? Konačno, oko milijun ljudi godišnje umire i od AIDS-a. Svejedno, nitko zbog tih ukupno deset milijuna smrti godišnje ne brani ni pušenje, ni vožnju auta, a ni spolne odnose svom stanovništvu. A sada smo zbog COVID-19 svi odjednom u kućama. Pritom smo ugroženi i od virusa i od ekonomske katastrofe, a očito i od potresa – postavlja Rudan pitanje.

Igor Rudan // Screenshot: YouTube

Navodi i još neke primjere broja oboljelih, poput gripe, ali i drugih uzroka smrti u svijetu, poput gladi i siromaštva.

– Zašto je pola milijuna mrtvih od gripe svake godine potpuno nezanimljivo široj javnosti, ali svaka smrt od COVID-19 zanimljiva je do te mjere da država za državom razvijenog zapada upravo čini ekonomski suicid? Ili, zašto javnosti nije zanimljivo šest milijuna smrti siromašne djece u svijetu? Čini se da bi žrtve svih spomenutih bolesti bilo čak i razumnije spašavati od pretežno umirovljenih, starih i bolesnih osoba diljem svijeta kojima sada prijeti zaraza s COVID-19. Što se to onda, ovdje, zapravo zbiva – kaže Rudan.

Priznaje da ni on, kao svjetski priznati znanstvenik, nema odgovora na takve pojave, no da je unatoč tome optimističan kada se radi o koronavirusu.

To uopće nisu jednostavna pitanja i nisam siguran da na njih imam jasne odgovore. Veseli me ipak što se napokon pojavljuju i prvi jasni planovi, znanstveno utemeljeni, kako iz ove situacije ipak izaći relativno brzo, uz minimalne ljudske žrtve i izbjegavajući potpun slom ekonomije – kaže Rudan.

Cijeli tekst možete pročitati na portalu Večernjeg lista.

Što je s ostalim vodećim uzrocima smrti i bolestima u svijetu?

Potaknuti time, provjerili smo na stranicama Svjetske zdravstvene organizacije, dalje u tekstu WHO-a, kakve su brojke kada se radi o drugim široko raširenim bolestima. Do jučerašnjeg dana, otkada imaju posljednje podatke, u svijetu je umrlo 18.589 ljudi diljem svijeta od posljedica zaraze koronavirusom.

Ilustracija // Twenty20

Malarija je jedna od bolesti koju nemamo toliko u kolektivnoj svijesti zato što je u našim krajevima nema, no velik je problem u svijetu. Posljednji podaci koje ima WHO su za 2018. godinu, a govore da je u svijetu od malarije umrlo, procijenjeno, 405.000 ljudi. Najviše su pogođena djeca mlađa od pet godina, čak 67 posto smrtnih slučajeva je upravo u toj dobnoj skupini. Nevjerojatnih 94 posto smrtnih slučajeva malarije je u afričkim zemljama.

Od gripe, prema procjeni WHO-a, godišnje umre 250.000 do 500.000 ljudi diljem svijeta. Tako široke procjene se rade zato što je, kako kažu, nemoguće sa sigurnošću utvrditi točan uzrok smrti i baš svakom slučaju.

Za smrti uzrokovane bolestima povezanim s virusom HIV-a WHO ima podatak o 770.000 slučajeva u 2018. godini. U svijetu trenutno živi 37,9 milijuna ljudi zaraženih HIV-om/AIDS-om. Lijekovi su tijekom godina toliko napredovali da danas osoba s tom bolešću može doživjeti i popriličnu starost.

Iako nije zarazna bolest, spomenimo i rak, drugi uzrok smrti među svjetskim stanovništvom u 2018. godini. Prema podacima WHO-a, u 2018. godini u svijetu je umrlo 9,6 milijuna ljudi od različitih tipova raka, među kojima vodi rak pluća s 2,09 milijuna žrtava.

Također, iako nije bolest, glad je veliki svjetski problem i u moderno doba te izravan ili neizravan uzrok brojnih smrti. UN je objavio da je na svijetu čak 821 milijun ljudi nema dovoljno hrane, odnosno u riziku je od gladovanja.

Naravno, ovi podaci ne govore da je koronavirus zanemariv niti se nastoji uspoređivati s drugim bolestima. To je u mnogim tekstovima istaknuo i sam Rudan. Većina relevantnih izvora slaže se da je velika opasnost koronavirusa njegova iznimna zaraznost i vrlo lako i brzo širenje u odnosu na već poznate viruse, poput sezonske gripe. Također, oni koji ističu razlike između gripe i koronavirusa, koje se na početku uspoređivalo, slažu se da gripa nema potencijala opteretiti zdravstvene sustave cijelih zemalja, kao što to radi u Italiji i Španjolskoj, gdje se smrti mjere u tisućama. Ne podcjenjujte opasnost, #ostanitedoma!

čitam...